(VIDEO) 7. studenoga 1991. Bizovac – zločinci iz JNA posijali smrt u mirnom slavonskom mjestu
Piše: Petar Horvatić
Tijekom Domovinskog rata, 7. studenog 1991. zrakoplovi JNA su, bez ikakva povoda, oko podneva raketirali Bizovac, točnije Bizovačke toplice, robnu kuću u središtu mjesta i više obiteljskih kuća u Kolodvorskoj ulici.
U ovom terorističkom napadu, za koji do danas nitko nije odgovarao, poginulo je 9, a ranjeno 24 mještana.
Među poginulima bio je i jedanaestogodišnji dječak.
Bizovac, na putu iz Osijeka prema Našicama, poznato je termalno središte pod imenom „Bizovačko toplice“ i nije bilo nikakvog povoda za ovakav zločinački napad na civile. JNA je čak gađala i hotel Termiu i promašila ga, ali je od detonacije i siline pritiska na ulazu u hotel poginuo jedan muškarac. U drugom napadu sat vremena kasnije raketiran je i kolodvor.
Bio je to veliki zločin nad hrvatskim civilima, jedan od mnogih o kome hrvatska javnost gotovo ništa ne zna i za koji nikada nitko nije osuđen.
Izvor: narod.hr
Prvi komercijalni prijevoz tereta zrakoplovom (1910.)
Dana 7. studenog 1910. obavljen je prvi komercijalni prijevoz tereta zrakoplovom. To je učinjeno letjelicom slavne braće Wright, a teret koji je prevožen bila su dvije bale svilene tkanine, ukupne mase oko 50 kilograma. Trgovina Morehouse-Martens platila je za taj prijevoz 5000 dolara. Radilo se više o marketinškom potezu nego o stvarnoj potrebi za takvom vrstom zračnog prijevoza. Naime, kuća Morehouse-Martens otvarala je novu trgovinu, a svilu koja je pristigla zrakoplovom naknadno su izrezali na komade koje su prodavali kao suvenire.
Let je trajao oko jedan sat, a zrakoplovom nisu pilotirala braća Wright osobno, nego pilot Philip Orin Parmelee, koji je završio njihovu školu letenja. Letio je u najnovijem avionu poznatom kao Model B, prvom avionu s kotačima. Svilena tkanina nalazila se na putničkom sjedalu, odmah do pilota. Pilot je navigirao pomoću karte željezničke pruge zalijepljene upornicu krila aviona.
Zrakoplov je uzletio kod Daytona, grada iz kojeg su bila braća Wright. Tkanina je tako dovezena do grada Columbusa, oko 105 kilometara od Daytona. Sletio je na trkalište obilježeno bijelim zastavicama. Let je trajao 66 minuta, a Parmelee je nakon slijetanja dočekan kao heroj. Tijekom leta mu je bilo vrlo hladno, pa se morao vrlo toplo obući, kao što je vidljivo na slici.
Piše: Boris Blažina
Roosevelt četvrti put izabran za predsjednika SAD-a (1944.)
Dana 7. studenog 1944. po četvrti put je za američkog predsjednika izabran Franklin Delano Roosevelt (FDR). To je bio povijesni presedan, jer niti jedan drugi čovjek ni prije ni poslije njega nije izabran za predsjednika više od dvaput. Ispočetka nije postojalo ograničenje koliko se puta za redom predsjednik SAD-a može kandidirati na izborima. Ipak, budući da je George Washington odbio treći mandat, obično predsjednici nisu bili birani više od dva puta. Iznimka je bio jedino navedeni Franklin Delano Roosevelt. Tek 1951. službeno je 22. amandmanom na američki Ustav uvedeno pravilo da ista osoba može za predsjednika biti izabrana maksimalno dva puta.
Franklina D. Roosevelta zadesila je osobna tragedija kad je u dobi od 39 godina ostao paraliziran od teške neurološke bolesti. Obično se smatra da je bila riječ o dječjoj paralizi (poliomijelitis), no u novije vrijeme postoje i druge teorije.
Unatoč bolesti, FDR je ostvario sjajnu političku karijeru. Kada je po četvrti put izabran za predsjednika Drugi svjetski rat još je bjesnio, premda je saveznička pobjeda već bila izgledna. Njegova četvrta inauguracija za predsjednika održana je pred Bijelom kućom, upravo zbog predsjednikovog lošeg zdravstvenog stanja. Bilo je to jedini put u posljednjih 200 godina da inauguracija nije obavljena kod zgrade Capitola u Washingtonu.
FDR nije poživio dugo nakon izbora za četvrti mandat. Umro je manje od 3 mjeseca nakon inauguracije. Zamijenio ga je njegov potpredsjednik Harry S. Truman.
Pirenejskim mirom okončana španjolska prevlast u svijetu (1659.)
Sedmog studenog 1659. sklopljen je Pirenejski mir između Francuske i Španjolske, događaj koji se ponekad smatra simboličnim krajem španjolske prevlasti u svijetu i tzv. Španjolskog zlatnog doba. Naime, Španjolci su prethodno bili najmoćnija svjetska sila, osobito zbog svojih kolonijalnih posjeda u Americi, tj. silnog bogatstva koje su im ti posjedi donosili.
Tijekom 17. stoljeća slika se mijenjala, a spomenutim Pirenejskim mirom Francuska je definitivno isplivala kao moćnija sila od Španjolske. Francuski kralj u trenutku potpisivanja tog mira bio je mladi Luj XIV. (21-godišnjak), koji je kasnije nastojao ostvariti vlastitu hegemoniju u Europi. Francuska je zamijenila Španjolsku na poziciji najmoćnije svjetske sile, no i nju je u narednom stoljeću nadvladala Velika Britanija.
Pirenejskim mirom Francuska je dobila od Španjolske Sjevernu Kataloniju, područje sjeverno od Pireneja koje je stoljećima bilo pod aragonskom krunom. Radilo se o teritorijima Roussillona, Conflenta, Vallespira, Capcira i Cerdagnea, koji se protežu otprilike od Sredozemnog mora do Andore. Osobito je važan grad na tom području bio Perpignan, na katalonskom jeziku zvan Perpinyà. Taj je grad sve do danas ostao francuskim, a ploče s nazivima ulica i trgova u njemu su dvojezične (francuske i katalonske).
Francuska je stekla i druge teritorije, poput Luksemburga, dijelova pokrajine Artois i nekih gradova u Flandriji. Španjolska je usto morala potvrditi sve teritorijalne gubitke koje je pretrpjela Vestfalskim mirom 1648. godine. Francuski je kralj priznao španjolsko vrhovništvo nad grofovijom Barcelonom te se obvezao prekinuti podršku Portugalu. Španjolci su kasnije povratili velik dio Katalonije, ali teritorij sjeverno od Pirineja ostao je u Francuskim rukama te je i danas francusko-španjolska granica upravo na Pirinejima.
Piše: Boris Blažina
Proizveden prvi Trabant u Istočnoj Njemačkoj (1957.)
Dana 7. studenog 1957. dovršena je u Istočnoj Njemačkoj proizvodnja prvog automobila marke Trabant. Radilo se o automobilu s dvotaktnim motorom i dijelovima karoserije od plastike ojačane vlaknima (Duroplast), ponešto slične fiberglasu. Dvotaktni motor koristio se mješavinom benzina i motornog ulja, tako da je imao razmjerno nečist ispuh u usporedbi s četverotaktnim motorima. Izrada karoserije od plastičnog materijala izazivala je podsmjeh u nekim krugovima, premda se zapravo radilo o prilično čvrstom materijalu.
Trabant je proizveden u više od 3.000.000 primjeraka, tijekom tridesetak godina, uz vrlo male promjene u smislu napretka. Postao je negativnim simbolom istočnonjemačkog gospodarstva, ali je nakon ujedinjenja Njemačke stekao i svojevrsni kultni status. Zanimljivo je da Trabant nije imao pumpu za gorivo pa mu je rezervoar morao biti smješten iznad motora, što je predstavljalo potencijalnu opasnost. Isprva nije imao ni mjerač količine goriva u rezervoaru, nego se ona morala mjeriti umetanjem štapića, poput mjerenja količine ulja na starijim vozilima.
Izvor: Povijest.hr
