WOLFGANG AMADEUS MOZART (1756.-1791.) (2.)
ČLAN MASONSKE LOŽE
Mozartov otac Leopold bio je primljen u ložu «Dobročinstvo», a kasnije promaknut u drugi stupanj lože «Stvarni sklad». Tim povodom W. A. Mozart napisao je pjesmu «Putovanje kolege slobodnog zidara». Mozart je još od djetinjstva imao veze s masonima. Kao jedanaestogodišnjaka od vodenih kozica liječio ga je ugledni mason dr. Wolff. Sa sedamnaest godina sklada glazbu za dramu masona Tobiasa von Geblera «Thamos, kralj Egipta» u kojoj se prikazuju masonski obredi i simboli. Mason Otto von Gemmingen zamolio je Mozarta da napiše glazbu za melodramu nastalu prema Voltairevoj drami «Semiramida». Mozart je oduševljen narudžbom, pa nudi glazbu besplatno napisati. Vjerojatno je Gemmingen poslije nagovorio Mozarta da se pridruži masonskoj organizaciji. u koju je primljen 1784. godine. Joseph Haydn vjerojatno pod utjecajem prijatelja Mozarta, zatražio je članstvo u toj loži.
Masonske pjesme posvuda su pjevane, dok je Mozart prisustvovao masonskim obredima, na kojima je nosio njihovu pregaču na kojoj su prikazani Salomonov hram, zidarski alat i košnica – simbol marljivosti. U to vrijeme carica Marija Terezija, njezin suprug Franjo I. i sin Josip bili su povezani s masonima. Iako je bila pobožna katolkinja, carica nije provela papinske bule iz 1735. i 1751. glede rada slobodnih zidara, jer je njezin suprug bio mason. Pored zabrane nekima nije bilo protuslovno da katolik bude i mason, pa se Mozart nikad nije odrekao svoje vjere. Ipak je bilo teško pronaći svećenika da mu na samrti podjeli bolesničko pomazanje, jer su njegove veze s masonima bile dobro poznate. Nakon smrti Franje I. zabrana je stupila na snagu i uslijedio je progon masona. Liberarniji osip II. ukinuo je zabranu kad je postao car, te je početkom njegove vladavine masonstvo doživjelo procvat.
Glazba je masonima bila jako važna. Vjerovali su da «širi dobre misli i slogu među članovima». Sastanci su počinjali i završavali jednostavnom pjesmom u narodnom duhu uz pratnju orgulja pisane za muške glasove. Među najpopularnijim Mozartovim masonskim djelima, bila je kantata «Masonska radost». Često im je pomagao, pa kad je i sâm bio u oskudici. Nastupao je i na dobrotvonim koncertvima, kako bi pomogao siromašnijim kolegama masonima. Poslije 1785. više nije otvoreno pisao masonsku glazbu do 1791. posljednje godine života, kada je ponovno skupio hrabrosti suočiti se sa svojom i ženinom bolešću, rastućom neimaštinom i napetom političkom situacijom.
Posljednje Mozartovo dovršeno djelo je «Mala masonska radost». Piše: «Poludjeli su za mojom kantatom! Da ne znam da sam napisao i bolje stvari, pomislio bih da mi je to najbolje djelo». Masonske pjesme skladale su se i posvuda pjevele, dok je Mozart prisustvovao njihovim obredima na kojima je nosio masonsku pregaču.
OD OSKUDICE DO BIJEDE
Pri kraju života skladatelj je zapao u veliku bijedu. Prema jednoj zgodi nekoliko mjeseci prije smrti, šetao je obalom Dunava, gdje ga susretne neki prosjak i zatraži milostinju. «Oh!, usklikne Mozart na žalost, nemam ni novčića, ali zahvaljujem ti na pitanju. Da nije bilo tebe, sada bih bio na dnu rijeke.» U pismu prijatelju iz 1790. čitamo: «Prisiljen sam posuđivati novac kod raznih lihvara i gulikoža. Pravi prijatelji sve su rjeđi. Zaklinjem vas svim na svijetu, da me ne zapustite i ne uskratite mi prijateljsku pomoć.» Njegova žena Constanca iscrpljena uzastopnim porođajima, ozbiljno se razboljela pa je zarađeni honorar brzo otišao na liječnike i lijekove.
Od šestero djece koja su se rodila u devetogodišnjem braku Constance i Wolfganga, samo je dvoje preživjelo djetinjstvo: Karl Thomas i Franz Xaver. Obojica su bili glazbeno nadareni, ali se jedino Franz Xaver profesionalno bavio glazbom. Zajedničke godine u braku su im bile sretne, unatoč poplavi glasina koje su nastale zbog Mozartove vesele prirode, ljubavi za ples i zabavu te zbijanja šala sa suprotnim spolom. Ipak Mozart je ostao duboko religiozan. Jednom je napisao: «Nikad se nisam tako usrdno molio, ispovijedao i bio pobožan kao s njom».
Više od drugih velikih skladatelja Mozart je imao sposobnost nositi novu skladbu u glavi, toliko dorađenu da je rijetko nešto mijenjao u partituri. Engleski skladatelj Thomas Attwood, koji je stanovao s Mozartovima u Beču, zapisao je kako bi Mozart nakon jela presavijao ubrus, a zatim otišao u drugu sobu i napisao cijeli stavak.
{youtube}-KA9gxePNfk{/youtube}
fra Mate Tadić, OFM
Objavljeni članci:
Nedjelja Uskrsnuća Gospodinova
Vazmeno bdijenje Velike subote
Petak Muke Gospodnje – Veliki petak
Misa večere Gospodnje – Veliki četvrtak
Navještenje Gospodinovo – Blagovijest
Sveti Josip Zaručnik B, D. Marije
Male zgode iz života velikih glazbenika (20) – W. A. Mozart (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (19) – Joseph Haydn (5)
Ljubav daruje – ljubomora mori!
Pozivaju li islam i Kur’an na nasilje
Bogojavljanje – Tri Kralja – Vodokršće
Male zgode iz života velikih glazbenika (18) – Joseph Haydn (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (17) – Joseph haydn (3)
Obljetnica posvete Lateranske bazilike
Male zgode iz života velikih glazbenika (16) – Joseph Haydn (2)
Primjeri smislene bolesti i patnje
Male zgode iz života velikih glazbenika (15) – Joseph Haydn (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (14) – Christoph Willibald Gluck (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (13) – Christoph Willibald Gluck (2)
Iskustvo vjere zalog životnoga uspjeha
Male zgode iz života velikih glazbenika (12) – Christoph Willibald Gluck (1)
Obiteljsko nasilje – stvarnost o kojoj se šuti?!
Male zgode iz života velikih glazbenika (11) – A. Vivaldi
24. Nedjelja kroz godinu – Uzvišenje svetog Križa
Male zgode iz života velikih glazbenika (10)
Male zgode iz života velikih glazbenika (9) – G. F. Händel (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (8) – G. F. Händel (2)
Depresija – moja najljuća neprijateljica
Male zgode iz života velikih glazbenika (7) – G. F. Handel (1)
Depresija i stres – bolesti 21. stoljeća
Uznesenje BDM u Nebo – Velika Gospa
Male zgode iz života velikih glazbenika (6) – J. S. Bach (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (5) – J. S. Bach (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (4) – J. S. Bach (2)
Male zgode iz života velikih glazbenika (3) – J. S. Bach (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (2) – A. Scarlatti i J.P. Rameau
Male zgode iz života velikih glazbenika (1) – Jean Baptiste Lully
Pozvani obnavljati sebe i svijet
Hrvati među najstarijim narodima svijeta