Dario Marton – Subotica
Katoličko društvo ,,Ivan Antunović“ početkom svake godine priređuje Dane biskupa Ivana Antunovića kojima se obilježava obljetnica smrti biskupa Antunovića, 13. siječnja 1888. godine. Svečana sveta misa za pokojnog biskupa Ivana Antunovića slavljena je u nedjelju, 13. siječnja u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske. Misu je predvodio vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović.
U petak, 18. siječnja u Pastoralnom centru Augustiniaum održan je i XXVII. Razgovor u okviru obilježavanja Dana biskupa Ivana Antunovića. Tema razgovora bila je Pedeset godina Subotičke biskupije – uređenje današnje crkvene hijerarhije u Bačkoj (1918.- 1968.) Predavanje je održao vlč. Dražen Skenderović, đakon Subotičke biskupije.
U uvodnome dijelu predavanja vlč. Skenderović govorio je o kraju Prvoga svjetskog rata koji je razdijelio drevnu Kalačko-bačku nadbiskupiju. On je pojasnio kako su novim državnim granicama mnoge nadbiskupije i biskupije bile podijeljene između dvije, a ponegdje i između tri novostvorene države, te je tako nastajao problem upravljanja tim krajevima, a radi zategnutih odnosa novostvorenih država, upravitelji tih biskupija nisu mogli odlaziti u one dijelove svojih dijeceza koji su ostajali u granicama drugih država. Jedan od takvih primjera je i Kalačko-bačka nadbiskupija.
Nakon ispunjenja brojnih kriterija, Subotička biskupija je utemeljena u buli Praeclarissima Pauli koja je datirana na dan 25. siječnja 1968. godine. Time je okončan proces obnove i ustroja crkvene hijerarhije na prostoru Bačke koji je nalazio u jugoslavenskom dijelu Bačke. Ovom bulom je na novom ustroju obnovljena nekadašnja samostalna Bačka nadbiskupija.
Osnutkom Subotičke biskupije postavljeni su temelji novoga ustroja crkvene hijerarhije u Bačkoj. S jedne strane postojao je već dobar administrativni ustroj koji je postavio prvi upravitelj Lajčo Budanović sa svojim suradnicima, s druge strane nam je novi izazov koji povlači demografsko-vjerska situacija, koja nas tišti još od 1945. godine, a sve je više aktualna odlaskom vjernika u inozemstvo, te malim natalitetom onih koji ostaju. Zasigurno slijede vremena kada ćemo morati porazmisliti o nekom novom unutarnjem ustroju naše biskupije, no taj izazov nije samo pred našom krajevnom crkvom, već i mnogim krajevnim crkvama u našem okruženju. To je naš povijesni izazov koji moramo rješavati” zaključio je vlč. Dražen Skenderović.
U povijesti slavljenja Dužijance, svetkovine završetka žetve koja se u Subotici slavi već više od 100 godina, 2018. će ostati zapisana velikim slovima. Te godine slavilo se više jubileja, 50 godina tzv. „Gradske“ Dužijance, te 25 godina zajedničkog slavljenja Crkve i Grada. Ujedno, potaknuti tim obljetnicama, Dužijanca je po prvi puta proslavljena izvan svog izvornog kraja, u Zagrebu 19. kolovoza 2018. godine.
Potaknuti dojmovima veličanstvene proslave Dužijance u Zagrebu, bandaši i bandašice Mjesne zajednice Verušić, odlučili su se okupiti i na taj način još jednom predstaviti i promicati među pukom ovaj događaj i slavljenje Dužijance općenito, potpomognuti Udrugom bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“.
Organizatori su u „verušićke bandaše i bandašice“ svrstali one koji su rodom s Verušića ili sada žive na području te Mjesne zajednice a bili su katedralni bandaš ili bandašica. I takvih je ukupno dvadeset i pet.
Tom prigodom 18. siječnja 2019. godine, u prostorijama Mjesne zajednice Verušić, priređena je izložba fotografija i projekcija filmova „Dužijanca“ redatelja Branka Ištvančića u produkciji HRT-a te „Dužijanca u Zagrebu“ Zvonimira Sudarevića. Prisutni su iste večeri mogli pogledati još dva kratka Zvonimirova filma: „Ris“ i „Bunjevačko veliko ruvo“. Poslije prikazivanja filmova okupljeni Verušićani i njihovi gosti zadržali su se dugo u oživljavanju uspomena i ugodnom druženju. Prisutnima se obratio i vlč. Ivica, koji je istaknuo da je organizacija manifestacije „Dužijanca u Zagrebu“ bila naporna ali je uspjela zato što smo svi zajedno radili. Iz toga zajedništva rodili su se mnogi dobri plodovi pa se tako rodila i ideja o toj promociji Dužijance „med narodom“ na Verušiću.Dva dana kasnije, u nedjelju 20. siječnja, u kapeli Sv. Lepolda Mandića na Verušiću, u vrijeme kada se zajednica ondje redovito okuplja, slavljena je sveta misa na kojoj su se okupili svi verušićki bandaši i bandašice i njihove obitelji. Euharistijsko slavlje je predvodio domaći sin, vlč. dr.sc. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović“ u koncelebraciji sa župnikom vlč. dr. sc. Marinkom Stantićem i msgr. dr. sc. Andrijom Anišićem, predsjednikom UBH „Dužijance“. On je održao i prigodnu propovijed. Na kraju mise župnik Marinko Stantić zahvalio je organizatorima toga lijepog slavlja koje je Dan Gospodnji na Verušiću te nedjelje učinilo posebnim i za pamćenje.
Poslije svete mise u zimskom ambijentu svi sudionici slavlja, a posebno bandaši i bandašice, načinili su za uspomenu zajedničke fotografije.
Beogradska nadbiskupija je i ove godine, 13. siječnja organizirala Božićni koncert jednog od najpoznatijih i najstarijih beogradskih zborova, povodom završetka božićnog vremena. Toga dana poslije večernje svete mise, koju je predvodio beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, održao se koncert Beogradskih madrigalista. Pod virtuoznom dirigentskom palicom maestra Aleksandra Brujića, uz zvuke orgulja na kojima je svirala Višnja Dimitrijević, u prepunom zdanju crkve orili su se glasovi članova Beogradskih madrigalista, među kojima je izdvojena sopranistkinja Maja Janušić. Ove godine na koncertu su nastupila operska pjevačica i Nataša Rašić. Poslije koncerta, gostima je u ime župe i Beogradske nadbiskupije izraze zahvalnosti uz prigodan poklon prenijela Marija Antonela Kanelić.
Izvor: https://www.vaticannews.va/
