UZNESENJE B. D. MARIJE – VELIKA GOSPA
Ps 45 (44), 10b, 11, 12b. 16
UVOD
Danas na svetkovinu Velike Gospe, slavimo Marijino uznesenje tijelom i dušom, ljepotu i nebesku proslavu kod Boga. Današnje otajstvo je svečano proglašena vjerska istina, koju je crkveno Učiteljstvo proglasilo o Mariji. Proglasio ju je papa Pio XII. 1950. godine. Njome je Crkva htjela naglasiti da Isusova Majka nije ostala pod vlašću smrti nakon svoga zemaljskoga života, nego je odmah postala dionicom Božje slave.
U događaju Marijina uznesenja prepoznajemo uzvišeni Božji poziv da cijeloga čovjeka, dušom i tijelom, pridruži sebi u nebeskoj slavi. Na početku današnjega misnoga slavlja, odrecimo se svojih grijeha i slabosti kako bismo mogli slaviti otajstva našega spasenja, okupljeni oko naše proslavljene nebeske Majke Marije.
HOMILIJA
Svaka ženidba osobito u nekim krajevima velika je i nesvakidašnja proslava za koju se treba pripraviti da bude vrhunski, glamurozni i nezaboravni događaj, koji ni u kom slučaju ne smije zaostajati za drugima. Naprotiv, poželjno je da bude i ispred drugih čime dokazujemo svoj status. Uz sve velike pripreme osobita se pozornost pridaje uređenju mladenke i njenom izgledu, koji za tu prigodu treba biti bajkovit i gotovo božanski.
U salonima za uređivanje uz solarij za boju kože i masažu, osobita se pozornost posvećuje uređenju kose. Pranje kose, šišanje, oblikovanje frizure sa šamponima, lakovima za učvršćivanje, kremama traje i po tri-četiri sata. Nameće se upit: «Koliko ti isti mladenci za ovaj sakrament zajedništva, pripravljaju svoju nutrinu?» Međutim, na predbračne priprave i vjenčanje u crkvi gledamo da što prije završe. Za to je dovoljan i minimalac!
O Mariji Majci Isusovoj i Majci Crkve, ispisane su mnoge teološke knjige velikih umova i velikana. Njoj su posvećene na tisuće prelijepih napisanih i ispjevanih pjesama. Umjetnici širom svijeta od prvih kršćanskih vremena do danas, nadahnjuju se u umjetničkim djelima zgodama iz Marijina života. Svatko joj voli povjeriti svoje osjećaje, koji su najbolje složeni u Gospinim litanijama i pobožnostima.
Najveći arhitekti i velikani širom svijeta, izgradili su joj u čast brojna lijepa svetišta. Nema velikog glazbenog skladatelja, a da nije posvetio svoje velike arije upravo časti i slavi nebeske Majke. Vole je i časte djeca, mladi i odrasli, bolesni i zdravi. Rado se utječemo njenoj zaštiti i pomoći, jer je Majka i Zagovornica svih koji joj se s pouzdanjem utječu i mole za zagovor kod Boga.
Iz Svetoga pisma ne znamo ništa o Marijinoj smrti i prelasku s ovoga svijeta. Niti jednim retkom nije zabilježen taj događaj. Iz toga kao i iz tradicije i vjere Crkve o Mariji crkveni teolozi zaključuju da Marija i nije umrla, nego ju je Bog nakon određenoga broja godina koje je proživjela na zemlji s tijelom i dušom uzeo u nebesku slavu. Marijino uznesenje zapravo je posebno sudioništvo u Uskrsnuću svojega Sina Isusa Krista komu se i mi u vjeri nadamo.
Isusov prazan grob nakon uskrsnuća kao i Marijin nakon uznesenja za nas vjernike kršćane su mjesto gdje ćemo osvježiti svoju vjeru u život i pobjedu nad smrću. Stoga ne možemo slaviti Marijino uznesenje na nebo, a sumnjati hoćemo li sami život završiti bez nade sa smrću u ništavilu. Ta slava pripada i svima nama, koji iščekujemo da se i na nama ispuni punina otkupljenja u nebeskoj slavi. Marija nam je divan i utješan znak da naša Majka sa svojim Sinom, živi pa ćemo i mi živjeti.
U današnjoj Pavlovoj poslanici Korinćanima naglasak je na pobjedi nad smrću koju je Isus ostvario, a u kojoj je slomljena vlast nad nama. Vjerujemo da kod Marije po njenom bezgrješnom začeću Bog čini iznimku, jer kao iznimna osoba ima uzvišenu ulogu i u majčinstvu Božjega Sina. Zato ona s raspadnutim tijelom ne čeka u grobu na uskrsnuće, jer je njena uloga u Isusovoj pobjedi nad smrću velika da nije mogla biti prepuštena vlasti smrti. Marija koja je kod Boga proslavljena, naša je zagovornica i pomoćnica u nebu.
Nizozemski slikar-umjetnik Vincent van Gogh se izrazio o Isusu Kristu kao umjetniku znakovitim riječima: «Isus je, oblikovao pojedince, Majku, apostole, učenike… Krist je jedini među svim filozofima, misliocima, umnicima, utemeljiteljima religija osnažio kao temeljnu ljudsku sigurnost vječni život, beskonačnost vremena, ništavilo smrti, nužnost i opravdanost mirne opuštenosti i požrtvovne ljubavi. On je radio na živim bićima, živim ljudima. Krist, nečuveni umjetnik, neuhvatljiv tupim oruđem… zaglupljenih mozgova nije stvarao ni kipove, ni slike, niti je pisao knjige. On to cijelim svojim bićem potvrđuje. Isus je stvarao ljude, žive, od krvi i mesa, ali besmrtne. Isus nije iza sebe ništa ostavio, nikakvo pisano svjedočanstvo, ni jedan jedini zapisani redak. Krist-umjetnik otkriva tko smo mi kao i što bismo mogli i trebali biti.»
Upravo je Marija najvrjednija Božja umjetnina, najjasnije naslikana na sliku i priliku svojega Stvoritelja. Stoga se ne prestajmo ogledajmo u njenoj čistoći, bistrini i ljepoti.
Završimo riječima molitve Mariji, Majci nade sv. Ivana Pavla II .:»Marijo, Majko nade, budi uz nas na našem putu! Nauči nas naviještati Boga života. Pomozi nam da budemo svjedoci Isusa, jedinoga Spasitelja i graditelji pravednijega svijeta.
Kraljice mira, štiti čovječanstvo trećeg tisućljeća! Bdij nad svim kršćanima, osobito nad mladima da velikodušno odgovore na Isusov poziv. Daj da nada slave koju je On ulio u naša srca, donese plodove pravednosti i mira!»
Fra Mate Tadić
