Papa Adeodat (Adeodatus, Deusdedit, Deodatus) I. upravljao je Crkvom od 615. do 618, kao 68. papa u povijesti. Mjesecima su trajale razmirice oko vjerskih pitanja i izbora novog pape. Konačno je 19. listopada 615. izabran sin podđakona Stjepana, Rimljanin, školovan u rimskom samostanu svetog Erazma. Prije izbora za papu obavljao je svećeničku službu 40 godina. Uveo je na svoje službene spise i poslanice olovne pečate, bule (bullae). Tako se uvriježio i termin „papinska bula“. Sačuvana je jedna bula iz njegovog vremena, na kojoj je prikazan Dobri pastir među svojim ovcama, ispod toga su upisana slova alfa i omega, a na poleđini stoji natpis: Deusdedit Papae.
Djelovao je u vrijeme ratnih sukoba Longobarda i Bizantinaca. Podržavao je svećenike koji su trpjeli zbog političkih previranja u Ravenni i Napulju. Po nekim izvorima bio je monah, benediktinac. Podupirao je obnovu i neovisnost osiromašenog i obespravljenog svjetovnog klera. Prekinuo je praksu svojeg prethodnika Bonifacija IV, koji je papinske administrativne službe povjeravao samo monasima. I sam je zaredio 14 svećenika, kao prvi papa nakon Grgura I. Nakon potresa Rimom su harale kuga, šuga i guba, a papa Adeodat neumorno je obilazio i tješio bolesnike i postradale. Poznat je i po čudesnom ozdravljenju jednog gubavca kojeg je izliječio poljupcem. Oporučno je ostavio svojim svećenicima znatnu svotu novca. Preminuo je na današnji dan, 8. studenoga 618, a pokopan je u kripti bazilike svetog Petra u Rimu.
