Koliko sam samo tuge snagom ljubavi skrivala osmijesima vjere. Nitko nije mogao ispuniti moje molitve, jer nije mi sreća zemaljska upisana na dlanove, već blagoslov križa, radost Duha Svetoga koji hoće da ja preživim okove u ime Spasiteljsko Kristovo. I svi su suosjećali sa mnom, boljela sam ih jer nisam sretna, jer nisam savršena… jer nemam nekog koga zaslužujem da me čuva kao da sam sam mu jedina ruža u pustinji, izgledalo je kao da je svejedno ako uvenem. Mirisala sam svima, a udahnuti miris autentične ljubavi to nisam mogla… samo je nebeska miomiris anđela mene istinski BEZ STRAHA VOLJELA, upravo ta sveta ljubav od mene će učiniti onu kojom se u duhu nadam… Novu u postojanosti Božjoj. Ruho Jeruzalemsko sanjaj dušo moja, ti se krijesnice uplakana uzdaš u milost od Boga. Trudi se voljeti okove, samo ćeš ih tako otopiti. Netko će te i u njima zavoljeti…ta ljubav će te osloboditi, sa tobom će trajati u vječnosti. Blago se anđelu tvom!
🍃ANA EMANUELA🍃
💌Bilaj, 30.04.2018.
