Samo jednu popušenu cigaretu dnevno prati oko 50 posto rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara povezanoga s kutijom cigareta dnevno, pokazalo je britansko istraživanje koje zaključuje da ne postoji neškodljiv broj cigareta.
Muškarci koji su pušili jednu cigaretu dnevno imali su 74 posto veće izglede za srčane bolesti i 30 posto veće izglede za moždani udar od muškaraca koji nikad nisu pušili, navodi se u radu objavljenom u časopisu BMJ.
Žene koje su pušile cigaretu dnevno imale su dvostruko veći rizik za razvoj srčanih bolesti i 46 posto veći rizik za moždani udar od žena koje nikad nisu pušile.
“Ljudi koji su uvijek malo pušili imat će veći rizik od kardiovaskularnih bolesti nego što mnogi od njih očekuju”, kaže voditelj istraživanja Allan Hackshaw iz britanskog Instituta za rak pri University College London.
Iako je njihov rizik manji nego kod teških pušača rezultati im nude novi poticaj da potpuno prestanu pušiti, kaže Hackshaw.
Istraživanje pokazuje da teškim pušačima može koristiti i to da smanje broj popušenih cigareta.
“Smanjivanje broja cigareta je sigurno bolje nego da se ostane na starom broju”, kaže Hackshaw. “Smanjivanje broja cigareta rezultira značajnim smanjivanjem rizika za rak i za druge poremećaje pa je stoga važno da ljudi, ako ne mogu prestati pušiti, pokušaju smanjiti”.
Slično žene koje su pušile pet cigareta dnevno imale su 43 posto veći rizik za srčane bolesti u odnosu na popušenu kutiju dnevno, dok su žene koje su pušile jednu cigaretu dnevno imale 31 posto veći rizik.
U usporedbi s nepušačima muškarci koji su pušili 20 cigareta dnevno imali su 64 posto veće izglede za moždani udar a žene su imale više nego dvostruki rizik za moždani udar.
Znanstvenici ističu da studija nije bila kontrolirani pokus s ciljem utvrđivanja kako određeni broj cigareta može utjecati na rizike od kardiovaskularnih bolesti kao i da nisu imali podatke o drugim faktorima koji su možda mogli objasniti veći rizik za kardiovaskularne bolesti kod pušača poput pretilosti ili dijabetesa.
Unatoč tomu rezultati mogu služiti kao podsjetnik da ne postoji sigurno pušenje, kaže Kenneth Johnson iz Škole za epidemiologiju i javno zdravlje sveučilišta Ottawa u Kanadi koji nije sudjelovao u istraživanju. Pušenje može rezultirati neredovitim srčanim ritmom, ugrušcima, zadebljanjem stijenki krvnih žila i povećanim krvnim tlakom, kaže Johnson.
“S cigaretama je kao i sa šibicama – trebate samo jednu, a ne čitavu kutiju, da zapalite vatru”, kaže Johnson. “Čak i pasivno pušenje čini se da pokreće te štetne procese rezultirajući s 80 do 90 posto učinaka povezanih s aktivnim pušenjem”.
Izvor: Hina/ZK
Photo: Fah
Preuzeto: https://narod.hr/zdravlje/
