Michelangelo može polagati autorska prava na kip Pieta, slike na stropu Sikstinske kapele, i na mnoga druga umjetnička remekdjela, no, on nije dizajnirao kostime…
Mit da je Michelangelo dizajnirao i odore Švicarske garde utemeljen je na zbunjenosti oko umjetnika, koju su trajnom održavali i ljudi poput Dan Browna, autora knjige Anđeli i Demoni. No, muškarci koji su se posvetili zaštiti Pape nose nešto što bi moglo iznenaditi mnoge.
Odore se, u biti, baziraju na štitu uobičajenom za renesansu u Europi. Činjenica da su sadašnja odijela poručena 1914. ne podudaraju se s mitom o Michelangelu. Međutim, kako ističe bloggerica Jackie Fuchs – odore su nadahnute freskama njemačkih plaćenih vitezova, kako ih je oslikavao Michelangelov suvremenik Raphael.
Izvorno, kada je 150 švicarskih plaćenih vitezova, prema odredbi pape Julija II., stiglo u Rim, 22. siječnja 1506., bili su odjeveni u odore sačinjene od jakne koja se nosila preko metalnog štita, s plaštem koji im je pokrivao glavu i ramena štiteći ih od kiše i hladnoće. Kako bi dao svoj osobni pečat, Papa im je naredio da nose plavo i žuto – boje predaka njegove obitelji. Njegov nasljednik, Lav X., učinio je isto dodajući crvenu, plavoj i žutoj, te su tako nosili boje obitelji Medici.
Kako Fuchs piše, švicarska garda ima različite vrste pokrivala za glavu, uključujući široko-obodne kape, podstavljene kožne kape i metalne kacige. Sve su bile urešene perjem fazana koje se presijava. Metalne kacige, međutim, uskoro bivaju zamijenjene morionom – vrstom otvorene kacige s visokim šiljkom, čija je i prednja i zadnja strana rubova okrenuta prema gore.
Dok svečana odora Švicarske garde plijeni pozornost i predstavlja jednu od šarolikih znamenitosti Rima, ipak sama garda više “primjećuje” one koji ih zagledaju.
Ono što mnogi posjetitelji Vatikana ne znaju jest da su i ljudi u crnim odijelima, koji u korak prate Svetog Oca, zapravo pripadnici Švicarska garde, iako ne nose tipičnu odoru. Budući da je tajna služba spremna ubiti ili biti ubijena u pokušaju napada, recimo, na američkog predsjednika, tako i Švicarska garda štiti rimskog biskupa po svaku cijenu. U tim slučajevima više se ne oslanjaju na koplja – od 13. svibnja 1981., nakon pokušaja ubojstva Ivana Pavla II., garda nosi: SigSauer P220 pištolj.
KT
Preuzeto: http://nedjelja.ba/
