Kršćanska sadašnjost objavila je novi siječanjski broj Kršćanske obiteljske revije Kana.
Nakon Božića, Kana nastavlja graditi prostor razmišljanja o Riječi koja dolazi u ljudsku
stvarnost. Riječi koja se utjelovljuje u kulturi, u jeziku i u svakidašnjici. Upravo se tom
napetošću između vjere i kulture bave neki tekstovi u ovome broju, upozoravajući na to koliko
je važno razlikovati istinsku inkulturaciju od postupne dekristijanizacije blagdana i njegovih
poruka. S tom se temom prirodno povezuje i promišljanje o Bibliji i njezinu mjestu u životu
Crkve i društva.
Cjelovit osvrt mons. Šaška o novom prijevodu Biblije
Novi prijevod Biblije HBD-a i njegova nedavna promocija potaknuli su zanimanje, ali otvorili
i niz pitanja te kod vjernika stvorili određenu zbunjenost. Upravo ta pitanja postaju povodom
za razmišljanje i pisanje, ne iz polemičkog poriva, nego iz osjećaja odgovornosti prema Riječi
Božjoj, prema jeziku kojim se ona prenosi i prema vjerničkoj zajednici koja se tom Riječju
oblikuje, ali i stvaraju potrebu za kritičkim promišljanjem. Kana u tom duhu donosi klamani
Prilog – cjelovit osvrt mons. Ivana Šaška o predstavljanju novoga prijevoda Biblije. U svojem
je osvrtu među ostalim izdvojio „nekoliko neobičnosti koje traže odgovore“ te prešućenu
rečenicu hrvatskih biskupa. Ne radi se, kako ističe mons. Šaško, o odobrenjima HBK, već o
„suglasnosti da Hrvatsko biblijsko društvo kao svoje izdanje objavi studijski ekumenski
prijevod Svetoga pisma na hrvatski govorni jezik, na čijem su prijevodu radili katolički i
bibličari drugih kršćanskih denominacija“. Osvrnuo se i na sam prijevod te jezične i teološke
neobičnosti, kao i na činjenicu da nije poznato koji je prevoditelj prevodio koju biblijsku
knjigu i iz kojih izvornika. „Budući da poznajem većinu prevoditelja, čija se imena u popisu
prevoditelja nalaze navedena po abecednom redu, i da sam pomalo upućen u njihov znanstveni
i stručni rad, neobično je i teško mi je zamisliti da se ovakvi prijevodi nađu pod njihovim
imenima i stručnim autoritetom“, istaknuo je.
Duh Sveti ili Sveti Duh?
Kana donosi i nekoliko razmišljanja drugih autora potaknutih istom temom: profesor
hrvatskoga jezika Rudolf Ćurković komentirao je novi prijevod Biblije u članku Što je duh
hrvatskoga jezika, a što je primjereno za sveti tekst, profesor Stjepan Baloban tom se temom
bavio u svojoj kolumni Biblija je knjiga koja okuplja i spaja, a „nikako“ i „nikada“ ne smije
razdvajati.
„Biblijski tekstovi obilježeni su složenom sintaksom i stilističkom raznolikošću, koju prijevod
ne smije nivelirati bez gubitka značenja. Prijevod koji se odriče dijela gramatičkih mogućnosti
ne postaje vjerniji duhu jezika, nego proizvodi stilistički osiromašen i teološki reduciran tekst“,
piše među ostalim prof. Ćurković. Naveo je i niz usporedbi prijevoda iz Biblije HBD-a i
Jeruzalemske Biblije te se osvrnuo na prijevod Očenaša/Naš Oče.
Također, u rubrici Izlog Kršćanske sadašnjosti mogu se pročitati dva zanimljiva prikaza
Tomislava Kasića o knjigama koje se odnose na prevođenje Biblije: Zagrebačka Biblija 1968.
(Katica Knezović) i Hrvatski prijevodi Novoga zavjeta od 20. stoljeća (Nada Babić).
Mimo ove teme, siječanjska Kana donosi tri zanimljiva razgovora i svjedočanstva koja nas
vraćaju osobnoj razini vjere: iskustvu patnje, traženju mira, snazi oprosta i tihoj ustrajnosti. S
don Perom Miličevićem iz Mostarsko-duvanjske biskupije o iskustvu rata, oprostu i kulturi
sjećanja razgovarao je Tomislav Kasić, a s volonterkom udruge Savao Ivanom Radoš,
voditeljicom PR-a za beskućnike, razgovarala je Marija Perčić. Kana je ponovno okrenuta i
misijama, ovoga puta u Ekvadoru: s misionarkom s. Ivom Jelić razgovarao je Trpimir
Alajbeg. Aldo Sinković za Kanu je pripremio Novosti iz Vatikana, a Tonči Tadić analizirao je
političku situaciju Europe na raskrižju.
Kanu potražite u svojim župama, knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti ili je, uz
pretplatu (pretplata@ks.hr), primajte na svoju kućnu adresu.
