Početak operacije Fall Rot (1940.)

Dana 5. lipnja 1940. počela je njemačka operacija Fall Rot, kojoj je cilj bila vojna okupacija Francuske u Drugom svjetskom ratu. Početak te operacije ovisio je o uspjehu prethodne operacije – Fall Gelb – koja se sastojala od okupacije Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Budući da je Fall Gelb uspješno izvršen, moglo je započeti izvršavanje operacije Fall Rot kao logičnog nastavka.

U trenutku početka operacije Fall Rot raspolagao je Treći Reich na području sjeverne Francuske s čak tri grupe armija. Grupom armija A zapovijedao je general Gerd von Rundstedt, Grupom armija B general Fedor von Bock, a Grupom armija C general Wilhelm von Leeb. Sva trojica su nakon uspješnog završetka tih operacija unaprijeđena u feldmaršale.

Snažnu njemačku udarnu snagu predstavljale su oklopne (njem. Panzer) trupe koje su pri napadu na Francusku predvodili generali Guderian, Hoth, von Kleist i Rommel. Oklopne su trupe bile toliko prodorne da su neki tenkovi generala von Kleista došli sve do Pireneja. Budući da su Francuzi već 22. lipnja potpisali primirje, većina njemačkih trupa nije ni morala napredovati kroz cijelu zemlju.

Pat Garrett – šerif koji je ubio Billyja the Kida (1850.)

Američki šerif iz razdoblja Divljeg zapada Patrick Floyd Jarvis Garrett, poznatiji jednostavno kao Pat Garrett, rođen je 5. lipnja 1850. godine. U povijesti je ostao upamćen kao šerif koji je ubio zloglasnog odmetnika Billyja the Kida (pravim imenom Henry McCarty). Pat Garrett rodio se u saveznoj državi Alabami, smještenoj na tzv. Dubokom jugu (engl. Deep South) Sjedinjenih Američkih Država. Građanski rat u SAD-u započeo je kad je Pat Garrett imao samo deset godina, a zbog posljedica tog rata njegova je obitelj financijski propala (prije rata njegov je otac bio vlasnik plantaže na američkom Jugu).

Mladi Garrett odselio se u dobi od 18 godina na zapad SAD-a, u potrazi za boljom egzistencijom. Određeno je vrijeme proboravio u Teksasu, a zatim se odselio još dalje na zapad, u Novi Meksiko. Novi Meksiko tada još nije bio savezna država već je organiziran kao teritorij SAD-a. Nakon doseljenja na Divlji zapad Pat Garrett izabran je prvi put za šerifa u studenom 1880. godine, u dobi od 30 godina. Već u lipnju 1881. ubio je Billyja the Kida, odmetnika i bjegunca pred zakonom, u mjestu Fort Sumner u Novom Meksiku. Zatim je neko vrijeme bio teksaški rendžer, no već za manje od godinu dana vratio se na svoj ranč kod Roswella u Novom Meksiku.

Pat Garrett ubijen je 1908. u nedovoljno razjašnjenim okolnostima, prilikom jednog spora koji je imao s lokalnim stanovnicima, kod mjesta Las Cruces u Novom Meksiku. U trenutku smrti bio je u 58. godini.

Srušila se brana Teton u Idahu (1976.)

Dana 5. lipnja 1976. godine srušila se brana Teton u Idahu. Radilo se o velikoj katastrofi, koja je odnijela četrnaest ljudskih života i oko 13.000 grla stoke. Radilo se o brani u američkoj saveznoj državi Idaho, udaljenoj stotinjak kilometara od znamenitog nacionalnog parka Yellowstone.

Brana Teton bila je izrađena nasipavanjem zemlje, a na njenu je gradnju utrošeno između 50 i 100 milijuna dolara. Brana je bila dugačka gotovo jedan kilometar, a visoka i do 93 metra. Do pucanja i rušenja brane došlo je ubrzo po njenom završetku, upravo u vrijeme kad je njeno akumulacijsko jezero prvi put bilo napunjeno vodom.

Jedno jutro pojavila se mokra mrlja na nizvodnoj strani brane i kroz nju je počela istjecati voda. Radnici su strojevima pokušali sanirati pukotinu, no uzalud. Naređena je evakuacija nizvodnog stanovništva. Pukotina u brani rasla je i sve više propuštala vodu, tako da su neki radnici morali pobjeći i ostaviti opremu da je odnese voda.

Oko podneva srušio se vrh brane, a zatim je kolabirala otprilike trećina glavnog zida. Voda je navalila u nizvodni kanjon protokom od oko 57.000 prostornih metara u sekundi. Do večeri se gotovo cijelo akumulacijsko jezero ispraznilo. Posljedice za nizvodna naselja bile su katastrofalne. Voda je uništila tisuće kuća i poslovnih objekata. Nosila je čak i trupce koji su razorno djelovali na stvari na koje su nailazili. Odšteta plaćena oštećenima mjerila se u stotinama milijuna dolara.

Dennis Gabor, znanstvenik koji je otkrio holografiju (1900.)

Dana 5. lipnja 1900. rođen je Dennis Gabor, mađarski znanstvenik koji je otkrio holografiju. Dennis Gabor dobio je 1971. Nobelovu nagradu za fiziku, upravo za svoja otkrića na tom području. Gabor je rođen u Budimpešti, tadašnjem glavnom gradu ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Zanimljivo je da mu je rođeno ime zapravo bilo Günszberg Dénes, no ubrzo je nakon njegovog rođenja obitelj promijenila prezime u Gabor (radilo se o mađarizaciji, koja je tada bila učestala u Ugarskoj). Tek je znatno kasnije Gabor promijenio i osobno ime (Dennis je engleski, a Dénes mađarski oblik istog imena).

Dennis Gabor bio je židovskog podrijetla, no njegova je obitelj prešla na protestantizam navodno već 1918. godine. Gabor je studirao u Budimpešti i Berlinu, a kasnije se u Njemačkoj zaposlio kod Siemensa. Međutim, nakon dolaska nacista na vlast 1933. emigrirao je iz Njemačke u Englesku. Ondje se trajno nastanio, a dobio je i britansko državljanstvo. Dapače, u Engleskoj se Gabor i oženio, Britankom Marjorie Louise Butler.

U Londonu je Dennis Gabor postao sveučilišnim profesorom primijenjene fizike. Njegovo otkriće holografije bilo je vezano uz prethodno otkriće lasera, kao koherentnog izvora svjetlosti. Hologrami su s vremenom ušli i u komercijalnu primjenu. U Londonu je Dennis Gabor živio sve do svoje smrti 1979. godine.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI