Vojvoda od Bouillona i posljednji princ od Sedana (1605.)
Dana 22. listopada 1605. rođen je Frédéric-Maurice de La Tour d’Auvergne, suvereni vojvoda od Bouillona i posljednji princ od Sedana. Vukao je podrijetlo od moćnih dinastija Bourbon, Lorraine, Montmorency i Savoja, a po izravnoj je muškoj liniji pripadao dinastiji La Tour d’Auvergne, jednoj od najuglednijih u Franuskoj. Ta je dinastija, naime, na francuskom dvoru posjedovala rang tzv. stranih prinčeva (fr. Princes étrangeres), a posjedovala je i vlastiti suvereni teritorij (svojevrsnu vlastitu nezavisnu državicu sličnu današnjem Lihtenštajnu).
Država dinastije La Tour d’Auvergne zvala se Vojvodstvo Bouillon, a nalazila se na području današnje belgijsko-francuske granice. Zbog svog su suverenog statusa pripadnici te dinastije mogli ulaziti u ravnopravne brakove sa svim drugim europskim suverenim dinastijama, uključujući carske i kraljevske.
Frédéric-Maurice de La Tour d’Auvergne posjedovao je i Kneževinu Sedan (fr.Principauté de Sedan), koja je također imala suvereni status (status sličan današnjim nezavisnim državama), a nalazila se tik do spomenutog Vojvodstva Bouillon. Prijestolnica Kneževine Sedan bila je u znamenitom dvorcu Sedan (fr. Château de Sedan). Budući da je taj dvorac predstavljao važno strateško uporište, Francuzi su spomenutog posljednjeg princa prisilili da im prepusti Kneževinu Sedan.
Zauzvrat je on dobio francuske titule vojvode od Albreta (fr. Duc d’Albret) i vojvode od Chateau-Thierryja (fr. Duc de Chateau-Thierry), kao i titule grofa od Auvergnea i Évreuxa. Njegov brat bio je znameniti francuski maršal Henri de la Tour d’Auvergne, poznatiji kao vikont de Turenne, jedan od najslavnijih vojskovođa u cjelokupnoj francuskoj povijesti.
Karlo Martel – utemeljitelj moćne dinastije Karolinga (741.)
Dana 22. listopada 741. umro je franački vojskovođa Karlo Martel, po kojem je ime dobila znamenita dinastija Karolinga. Ta je dinastija zavladala nad velikim dijelom zapadne i središnje Europe, a osobito je moćnim postao unuk Karla Martela – Karlo Veliki – koji je okrunjen 800. i za cara u Rimu. Karlo Martel nije bio kralj Franaka, nego nominalno samo majordom, što je bio naziv za najvišeg dvorskog dužnosnika. Naime, u njegovo su vrijeme Franačkom još uvijek vladali kraljevi iz dinastije Merovinga, premda su u praksi gotovo potpuno izgubili vlast.
Karlo Martel rodio se u Herstalu na području današnje Belgije, samo oko 30 kilometara od Aachena, prijestolnice Karla Velikog. Oba ta mjesta – Herstal i Aachen – nalaze se u blizini današnje tromeđe Belgije, Nizozemske i Njemačke, što je očigledno odavno bilo strateški važno područje.
Kao vojskovođa, Karlo Martel osobito se proslavio svojom pobjedom u Bitki kod Poitiersa 732. (poznata i kao Bitka kod Toursa) nad muslimanskim snagama koje su pokušavala prodrijeti u središte Europe s područja današnje Španjolske. Pobjeda nad tim snagama imala je velike posljedice za povijest Europe, a osobito je bila značajna po tome što je ostvarena u razdoblju kad je moć arapskih kalifa bila na vrhuncu (kalifat se u to vrijeme protezao od doline rijeke Ind pa sve do današnjeg Portugala).
Ovom pobjedom Karlo si je osigurao mjesto među najvećim junacima srednjovjekovne Europe. Doživio je dob od 55 godina, a preminuo je u Quierzyju u današnjoj sjevernoj Francuskoj.
Kennedy najavio pomorsku blokadu Kube (1962.)
Dana 22. listopada 1962., u vrijeme Kubanske ratne krize, predsjednik John F. Kennedy televizijskim putem objavio američkoj naciji da su Sovjeti postavili raketne lansere za nuklearno oružje na Kubi. Kao reakciju na to najavio je strogu blokadu Kube. “Svaki brod koji plovi na Kubu, a na kojem bude pronađeno ofenzivno oružje bit će vraćen natrag. Blokada će, ako bude potrebno, biti proširena i na ostale vrste robe”, rekao je Kennedy. Poručio je i da zasad SAD neće nametati blokadu kakvu su Sovjeti nametnuli Berlinu 1948. godine.
Za vrijeme govora razina obrambene pripravnosti (DEFCON) u SAD-u podignuta je na 3 (žuta boja). Sljedećeg dana Strateško zračno zapovjedništvo podignuto je na DEFCON 2 (crvena boja), što je najviša razina u povijesti. Ta je razina američke obrambene pripravnosti dosegnuta još samo jednom, za vrijeme sovjetskog nuklearnog pokusa 1989. godine.
Izvor: Povijest.hr
