SVI SVETI
Tomislavgrad, 01. studenoga 2011. u 18 sati
UVOD
Naš poznati humanist Marko Marulić tiskao je 1506. knjigu, pod naslovom „Upućivanje u čestiti život po primjerima svetaca“. U njenom predgovoru piše:
„Čitajući češće životopise svetaca, palo mi je na um da pokušam odatle izvući primjere kreposna života i da ih izložim na ugled onima koji i sami žude postati svetima. To pogotovu stoga što je od prirode tako dano da se na ljudsku dušu većma djeluje primjerom(…), nego li upućivanjem i propisima.“
Jednom svetkovinom danas slavimo, mnoštvo vjernika koji su po Božjoj milosti na zemlji za Krista svjedočili i koji su sada u slavi s njime. Crkva nam pred oči stavlja one koji ispred nas odoše u slavu, koji nas zagovaraju i ohrabruju svojim primjerom.
U djelu pokajanja u svom životu prepoznajmo trenutke u kojima smo dopustili tami grijeha da zasjeni stazu svetosti, kojom nas Gospodin želi voditi kroz život. Pokajmo se i zamolimo ga da nam oprosti.
HOMILIJA
Svijet u kojemu živimo nudi nam sa svih strana mnoštvo načina zabave i zadovoljstva. Mnoge vrste igara na sreću, kladionica, kockarnica i nagradnih igara, neprestano okupljaju ljude koji misle da će nekim materijalnim dobitkom riješiti sve svoje probleme. Kao da se radost u srcu i ljepota življenja, može kupiti.
Kristova poruka je jasna dok kori bogataše i oholice, a hvali ponizne. Blaženstva su kršćanima izvor duhovne okrjepe u najtežim životnim trenutcima. Isusov je govor izvršio silan utjecaj na najveći broj ljudi, kroz najduže razdoblje povijesti čovječanstva. Već više od 2000 godina zaokuplja duhovne ljude, potiče na razmišljanje i na promjenu života. Taj Kristov govor ima važnost, snagu i poruku i za nas danas. Potrebno ga je uvijek iznova čitati, o njemu razmišljati i prema njemu usklađivati svoj život. Kad bi se više živjelo po blaženstvima, mijenjala bi se srca i duh ljudi. Materijalni bogataši i politički pobjednici su zapravo lažni proroci, prema kojima mnogi sa zavišću gledaju. Lažni proroci drže kako su gospodari istine. Potraga za blaženstvom i radošću se ne događa neprestanim gledanjem TV-a te umjetnim načinom zabave i odmora.
Uočljivo je kako TV filmovi sve više naviještaju propast svijeta u različitim katastrofama, dok su vijesti sve više usmjerene na žute vijesti, senzacije i nasilje. Što je više oko nas zatvorenosti i tjeskobe to se više traže novi spasitelji, bilo politički, vjerski, psihološki ili magijski s premalo radosti. Blaženstva nam poručuju kako se radost i sreća ne mogu kupiti. Dok lažni proroci svijeta oko nas, neprestano bacaju otrovne strjelice da je bogat ujedno i sretan. Lažni proroci svijeta nas pozivaju da se odmorimo i opustimo u ne zamaranju Bogom i vjerom. Pozivaju nas da budemo jaki te pokažemo zube, svakome tko nas krivo i pogleda.
Zato i jest oko nas na sve strane i previše, nasilja i grubosti. Duh svijeta nam poručuje da ako nam netko učini neko zlo da mu dvostruko vratimo, kako mu to više ne bi palo na pamet. Jer nas posvuda salijeću poruke, kako imamo samo ovaj život i trebamo ga u potpunosti iskoristiti za sebe, jer drugi neće misliti na nas.
Isus nam govori da su blaženi oni, koji svaki dan pokušavaju živjeti jednostavno, smireno i smisleno. Da su blaženi oni koji se zauzimaju u društvu, iako ne dobivaju, priznanje i ordene. Blaženi su oni koji negoduju, kad se o drugima govori iza leđa. Blaženi su oni koji se mogu oduprijeti izazovu i mentalitetu pretjeranoga konzumizma i potrošnje.
Blaženi su oni koji u Crkvi mogu naći, načine nove međusobne suradnje. Blaženi su oni koji za sebe nalaze vrijeme za šutnju, samoću i razmišljanje. Blaženi su oni koji pomažu rodbinu i prijatelje. Koji se zauzimaju za slabe, koji vrijeme daruju ljudima u različitim potrebama. Blaženi su oni koji znaju, moliti dušom i srcem.
Nije baš velik broj onih učenika, koji za vrijeme školovanja vole matematiku. Pitamo se što brojevi toliko mogu značiti u našem životu, iako je kad se bolje pogleda mnogo toga na području znanosti, u svijetu i u životu sastavljeno od brojki. Brojke nisu samo matematički pojmovi. Što znači kad se kaže da je netko nešto rekao sto puta ili da je neki sportaš spreman 120 posto? Brojke nemaju samo doslovno značenje, nego imaju i svoje simboličko značenje.
Čuli smo u prvom čitanju knjige Otkrivenja, kako sv. Ivan govori o 144.000 opečaćenih. Za Izraelce u čijem je mentalitetu pisana ova knjiga, broj 12 označava puninu. Govori se o 12 plemena Izraelovih, 12 apostola, 12 mjeseci u godini. Pomnoži li se 12 x 12 dobiva se upravo 144, a kad se u Bibliji govori o 144.000 ljudi, hoće se reći da je to silno i nepregledno mnoštvo. U značenju nepreglednoga mnoštva spašenih, što su za sve vjernike riječi ohrabrenja.
Koncem prvoga stoljeća, nakon što se evanđelje nekoliko desetljeća širilo, Ivan govori o nepreglednom mnoštvu opečaćenih Kristovih vjernika. Kršćani su u ono vrijeme bili manjina i lako se moglo dogoditi da su mogli imati kompleks manje vrijednosti, jer su malobrojni i beznačajni. Ivan veli da nije točno, jer je veliko mnoštvo vjernika, iako su puno glasniji oni koji nisu Kristu povjerovali.
To je poruka i za nas danas. I sami vidimo kako novine i sredstva priopćavanja, podižu nakladu i gledanost, uglavnom živeći od loših vijesti. Iako se i nama u trenutcima malodušnosti, može činiti kako je posve malen broj onih, koji žive po evanđelju i od evanđelja. A ustvari, nije tako! Puno je običnih malih ljudi koji u jednostavnosti srca, nastoje biti vjerni Kristu. Trude se savjesno vršiti Božje zapovijedi, obavljajući svoje svagdanje dužnosti, praštajući, pomažući i ljubeći Boga i bližnjega.
Nisu to samo tamo neke stare bakice, nego je toliko divnih mladih ljudi koji su u borbi s teškoćama svjetskoga mentaliteta i svagdanjega života, oduševljeni Kristom i koji ne dopuštaju da ih zlo svlada i zavlada njihovim životom. Koliko je vrijednih bračnih parova, koji žive u međusobnoj ljubavi skrbeći se za stare roditelje i vlastitu djecu. Koliko je mnoštvo onih vrijednih ljudi, koji pošteno rade ne uzimajući mito, radi Boga praštaju i čine dobro. Koliko je onih koji redovito sudjeluju u bogoslužju Crkve, iskreno ljubeći Boga i bližnjega, Crkvu i domovinu.
Blaženstva su u današnju liturgiju uvrštena kao put k svetosti kojim su išli današnji slavljenici i poticaj nama vjernicima na zemlji da idemo njihovim stopama. Evanđeoski nam navještaj poručuje da su Kristova blaženstva put življenja svetosti, koja nije rezervirana samo za neke, nego je ponuđena kao zadatak svima. Sveci i svetice – proglašeni i neproglašeni – naša su braća i sestre u slavi, koji nas potiču svojim primjerom i pomažu zagovorom.
Treba posebno naglasiti da nisu sveti samo oni koje je Crkva svečano takvima proglasila nego i nebrojeno mnoštvo onih, koji su vjerovali i u toj vjeri svoj životni put usmjerili k Bogu te su pribrojeni zajedništvu svetih. To je Crkva proslavljena, kojoj se s poniznom nadom i mi želimo, po dobroti Božjoj pridružiti.
Fra Mate Tadić
