Gospod opomene šalje
Ovako više ne ide dalje
Srca su vam hladna
I zbog toga je u svjetu nevolja gadna
A hladno srce kao komad leda puca
Dok toplo samo za Ljubav kuca
I dok mnogi brane od nje svoj zalogaj na pjatu
Zvijer žurno dolazeći na atu
Grabi tvoju maštu i krade ti vrijeme
I donoseći ti nevolje breme
Jer tvoja je mašta njeno prvo jelo
I ne idi na njeno sijelo
Jer tamo samo možeš dobiti luđačko odijelo
Tako sijući ti u srcu zlo sjeme
Zvijer te baca na tjeme
Zato neka ti ne budu misli od svijeta
Neka ti Ljubav bude meta
Kako bi mašta mostove zidala
I rane vidala….
I oslobodila ti pute
Od te nevolje ljute…
Srećko Ivanković