Čavrljanje s predsjednikom

35

Ako nekad odlučiš razgovarati s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, trebaš nazvati (202) 456-1414. Ovo je telefonski broj Bijele kuće. Kakav će, najvjerojatnije, biti rezultat tvog poziva? Telefonist Bijele kuće će se svakako odazvati, upitati te za ime, službu i prirodu tvog posla s Predsjednikom. I tvoj poziv će zasigurno na ovome završiti! Svakoga dana telefonska centrala Bijele kuće primi više od 30 000 poziva: oko 21 poziv svake minute u razdoblju od dvadeset i četiri sata. Jednog dana su svjetla na telefonskoj centrali zasvijetlila čak 81 000 puta! Prema tome, vjerojatnost da telefonom pozdraviš predsjednika Amerike jednaka je dobitku od 100 000$ na nagradnom natječaju kakvoga časopisa. Predsjednik je previše zaposlen predmetima općenarodne i međunarodne važnosti da bih mogao saslušati neki osobni problem kojeg bismo mu ti ili ja željeli iznijeti.

Kada sam jednog dana bio u Washingtonu D.C. stajao sam pred željeznom ogradom koja okružuje zemljište Bijele kuće. Dok sam promatrao južni ulaz pitao sam se gdje bi sada predsjednik mogao stajati u Ovalnoj dvorani, promatrajući me možda kroz prozor. Dao sam oduška svojoj mašti. Ne bi li bilo zgodno, pomislio sam, kad bi Predsjednik došao do ograde, rukovao se sa mnom i pozvao me na večeru u svoj dom? Ali, razum je ohladio moje snove još u njihovom zametku. Predsjednik nije izašao, i ja sam nekoliko sati kasnije večerao u fast-food restoranu na periferiji grada. Ipak, ja poznajem daleko većeg Vladara, čiji se autoritet rasprostire čitavim svemirom. Njegova država ne mjeri se kilometrima, morskim miljama, niti svjetlosnim godinama. Ona zapravo nema granica. On je također moj Predsjednik. Zauzet je mnogobrojnim dužnostima oko upravljanja svemirom. Ali On se razlikuje od naših narodnih dužnosnika.

Ja mogu razgovarati s Njime. Čak ne moram ni biti u blizini telefonske govornice. Molitva je priopćavanje koje daleko nadmašuje elektronsko od 299 337 kilometara u sekundi. Bog je odgovorio na molitvu proroka Daniela još dok ju je on izgovarao. (Daniel 9,20.21)

Moj Poglavar nikad nije toliko prezaposlen da ne bi mogao saslušati problem kojeg ja, Njegov mali državljanin, želim iznijeti pred Njega. Budući da je Njegov Sin moj najbolji prijatelj, ja imam izravni pristup u Njegov ured u ma koje vrijeme dana ili noći, bez obzira na praznike ili blagdane. Apostol Pavao nas savjetuje kako možemo razgovarati sa svojim Gospodarom. “…u svemu iznesite svoje potrebe Bogu prošnjom i molitvom, sve u zahvalnosti!” (Filipljanima 4,6)

I tako ja tražim ponizno i s ozbiljnošću ono što želim; razumljivo je da želim ono što je u skladu s Njegovom voljom. Svojim molitvama izražavam zahvalnost koje sam primio u prošlosti – duhovnim i tjelesnim. Kad Gospodinu izražavam svoje želje, ja Mu ne kazujem ništa što On već i sam ne zna. Njihovo nabrajanje pomaže mi da preispitam motive svog traženja. Pobuđuje li moja traženja ponos, lakomost ili neki drugi nedostojni motiv? On odgovara na svaku molitvu. Bog može ispuniti svaki zahtjev. On može kazati; ne. Ili može reći; čekaj. Ja razumijem da je predsjednik Sjedidnjenih Američkih Država, ljudsko biće ograničenih mogućnosti, prezaposlen da bi me mogao saslušati. Ali, kakav je užitak znati da preko Isusa Krista mogu biti izravno povezan s Vladarom bezgraničnog svemira!

Urednik: Marko Martinović

Odabrao: urednik Miroslav Vukmanić, prof.

PODIJELI