Sva događanja vodi dr. Franjo Pajrić, u organizaciji Udruge Hrvati  / Hrvati-Horvátok Egyesület, Kópháza-Koljnof, Mađarska, u suradnji sa Čakavskom katedrom Šopron, te Udrugom Etno Kume iz Zagreba, Udrugom 3000 godina Za dar i Udrugom Čehuljica za glago. Knjigu Zmajevich DZA, iz Zadra.

 

U Domu kulture u Koljnofu (Kópháza) u Mađarskoj  u subotu 1. prosinca 2018. godine je otvorena izložba slika pod nazivom „Poziv na devet“, na kojoj sa svojim radovima sudjeluje i književnik i slikar  Tomislav Marijan Bilosnić iz Zemunika. Izložbu je osmislio, organizirao i postavio dr. Franjo Pajrić, pokretač mnogih ovdašnjih kulturnih manifestacija s hrvatsko-gradišćanskim predznakom, kao što su već tradicionalni Međunarodni književni susreti u Koljnofu, mjestu s većinskim hrvatskim, gradišćanskim stanovništvom u zapadnoj Mađarskoj.

 

Izložba „Poziv na devet“  upriličena je u adventsko vrijeme i podijeljena u četiri ciklusa, tako da će se svake nedjelje Došašća organizirati nova izložba od devet slika, odnosno devet autora, uza što će biti upriličeni i drugi kulturni programi. Autori su iz raznih krajeva, kako iz Mađarske i Austrije, tako i Hrvatske. Izlažući drugu slikarsku postavu svake adventske subote, izložba će svakoga puta biti označena i nekim od glagoljskih slova, povezano sa starim nacionalnim simbolima. Brojka devet ovdje je simboličkoga značenja, a u duhu glagoljaškoga kruga, čija je cjelina broj 36, a sastoji se od 4×9; dakle, u ovome slučaju četiri tjedna s po devet novih slika.

 

Kako je Dario Tikulin iz Zadra jedan od moderatora ovog programa, dr. Franjo Pajrić glede ove glagoljaške simbolike, na otvaranju izložbe, između ostaloga je kazao: „Čislovanje nam otkriva magičnu moć ovoga mogli bi  reći svetoga pisma. Nisu se zaman Hrvati držali te pismenosti, ka je još i danas živa, recimo u Zadru, zahvaljujući takvim ljudima kot je, među drugim, i Dario Tikulin, ki za sebe veli da je nastavljač i promotor glagoljice, staroga harvatskoga pisma po predajnoj  Yerolimitanskoj bašćini“.

 

cof

Po zamisli autora izlože tako svaki autor zapravo predstavlja jedno glagoljsko slovo, zapravo vrijednost toga slova. Za prvo slovo  A (Az) u redu glagoljice, sliku je naslikao Srećko Perković iz Našica „Eli, Eli Lama Sabakhtani“, a što jer znak križa. Drugo slovo B (Buky) predstavlja slika  Zdenke Jurinec iz Zagreb „Nikola Šubić Zrinski“. Slika prikazuje Zrinskog, velikog Borca, koji Brani, koji je Brat. Treće slovo V (Vidi)  je slika Usput (dio Varoši) Jakova Bararona iz  Beča. Četvrto slovo G (Ghlagole) slika je nepoznatog  autora „Gore“ nastala u Šopronu. D (Dobro) naredno je slovo glagoljice, a predstavlja ga rad „Dinje“ Vladimira Dorogházi iz Kópháze.  Zatim dolazi slovo E (Yeszt), slika Tomislava Marjana Bilosnića „Jantarska Cesta, Postaja  Sopron .“ Sedmo slovo Ž (Xivite) predstavlja slika „Život – podravska idila“ koju potpisuje Branko Žufika iz Molva. Slovo Dz ili Zelo nalazimo u  slici „Koljnofska crkva sv. Martina“  Kristijana Sekulića  iz Koljnofa. Deveto i posljednje slovo (jedinične vrijednosti) Z (Zemgla) predstavlja  slika „Eisenstadt-Željezno“ Tomislava Marjana Bilosnića  (Zadar – Zemunik), a slika je izabrana i iz razloga što  je jedno od 16 oksida željeza zelene boje, dok su riječi željezo i zeleno bliskoga korijena. Simbolika svake slike izvedena je po istome ključu.

Sva događanja vodi dr. Franjo Pajrić, u organizaciji Udruge Hrvati  / Hrvati-Horvátok Egyesület, Kópháza-Koljnof, Mađarska, u suradnji sa Čakavskom katedrom Šopron, te Udrugom Etno Kume iz Zagreba, Udrugom 3000 godina Za dar i Udrugom Čehuljica za glago. Knjigu Zmajevich DZA, iz Zadra.

 

PODIJELI