TOMISLAVGRAD:
BIJELA KUGA U DUVANJSKOJ ŽUPI „SV. MIHOVILA ARKANĐELA“
Cjelokupni hrvatski narod već desetljećima pogađa „bijela kuga“ iseljavanja, odlaska cijelih obitelji s rodnih ognjišta u potrazi za radnim mjestima i boljim životom, što je već odavno prisutno i u Duvanjskoj Krajini. Uz to se veže povećanje starosne dobi stanovništva, trend zapadnoeuropskog pomodarstva kasnijeg ulazak u bračnu zajednicu, povećanje broja starih momaka i djevojaka koji unatoč što imaju zaposlenje i ekonomsku sigurnost radije ostaju bez obveza negoli da preuzmu bračne dužnosti i odgovornosti. Sve to ozbiljno utječe da kao narod izumiremo, postajemo stara nacija, te polako ali sigurno nestajemo.
Područne niže osnovne škole zatvaraju se jer je drastično smanjen broj školske djece, dok smo napose u posljednjih par godina u minusu ili na rubu izjednačavanja broja rođenih i umrlih. Velebne obiteljske kuće u našim duvanjskim mjestima zjape prazne, dok ih njihovi stanari posjete tek za blagdana ili ljetnih odmora. Duvnjaci koji su popunjavali nenaseljena područja Hrvatske, Zapadne Europe sve do Ognjene Zemlje ali nisu zaboravljali rodnu grudu na silu čupaju svoje korijene i odlaze sa stoljetnih ognjišta.
Starija populacija Duvnjaka gastarbajtera svojim krvavo zarađenim mirovinama po zapadnoeuropskim gradilištima, drže još ovaj i dalje nerazvijeni kraj unatoč tolikom prilivu sredstava koji nije adekvatno uložen i iskorišten za podizanje oronule poljoprivredno-industrijske proizvodnje.
Zanimljivo je pogledati statističke podatke iz župnog i matičnog ureda, te usporediti one prije, za vrijeme i poslije Domovinskog rata. Poticajno donosimo i nekoliko duvanjskih obitelji s većim brojem djece po čemu su u prijašnjim vremena Duvnjaci mjerili svoje bogatstvo, a sada su postali prava rijetkost.
Župne statistike prije, za vrijeme i poslije Domovinskog rata
Godina | Kršteni | Umrli | Priraštaj | Broj vjernika |
1988. | 146 | 50 | 96 | |
1989. | 119 | 64 | 55 | |
1990. | 142 | 61 | 81 | |
1991. | 128 | 69 | 59 | |
1992. | 122 | 99 | 23 | |
1993. | 151 | 121 | 30 | |
1994. | 157 | 131 | 26 | |
1995. | 184 | 107 | 77 | |
2010. | 121 | 71 | 50 | 8.323 |
2011. | 80 | 105 | 25 | 8.314 |
2012. | 103 | 94 | 9 | 8.213 |
2013. | 89 | 87 | 2 | 8.265 |
Rodilište u Domu zdravlja Tomislavgrad
Ravnatelj Doma zdravlja dr. Ivan Bagarić 7. listopada 2014. izjavljuje: „Prema podatcima kojima raspolažemo do Domovinskog rata i dijelom tijekom samoga rata – budući da se u Tomislavgradu nalazio velik broj prognanika, broj rađanja u rodilištu kretao se između 250-300 djece godišnje. U posljednjih par godina taj broj je pao i kreće se do stotinjak, a bojim se da će ove 2014. taj broj biti još manji od toga broja.
Što se tiče struke na većoj razini je nego li prije ili je podjednaka kao i tijekom rata, jer smo i tijekom rata imali ginekologa, babice, rodilište relativno dobro uređeno rodilište što imamo i danas. Mislim da je razlog takvoga stanja što ljudi nemaju takav broj djece kao nekada prije i ne odlučuju se na toliki broj. Ima veliki broj mladih koji ne sklapaju brak ili ako sklapaju to čine u pozno vrijeme pa imaju jedno, dvoje ili nijedno. Isto tako ne treba zanemariti što je i najozbiljniji razlog da puno mladih ljudi odlazi s ovih prostora.
Ne znači da ovih 200 djece kojih nedostaje prema broju prije rata da se uopće nisu rodili. Rodili su se ali dijelom u livanjskom rodilištu koje je sad obnovljeno kao vrhunsko rodilište, dijelom u rodilištima po Hrvatskoj jer je velik broj naših ljudi prijavljen i u Hrvatskoj što donosi određene beneficije jer imaju određenu nadoknadu. Nažalost kod nas ljudi više dobiju poticaja za grlo stoke, nego li što dobiju dječjeg doplatka.
I u interesu je Hrvatske da ovdje ima više rođene djece, jer će i Hrvatska imati više stanovnika. jer je poznato da je kroz povijest pusta područja Like i Slavonije punio Herceg-Bosanski bazen i da se taj bazen nažalost ispraznio te da ne može održavati niti samoga sebe. Ključni razgovor treba voditi na relaciji države i Crkve na koji način treba djelovati i kako zadržati stanovništvo na ovim područjima. Ponajprije da ljudi imaju posao da se ne boje roditi dijete da ne bude gladno i dostojan čovjeka. “
Matični ured Tomislavgrad
Godina | Rođeni | Vjenčani | Umrli |
1962. | 297 | 75 | 97 |
1965. | 367 | 58 | 61 |
1969. | 372 | 54 | 60 |
1972. | 423 | 59 | 59 |
1975. | 392 | 75 | 53 |
1979. | 342 | 90 | 50 |
1982. | 277 | 70 | 41 |
1985. | 252 | 81 | 62 |
1989. | 154 | 93 | 67 |
1992. | 179 | 65 | 50 |
1995. | 272 | 62 | 58 |
1999. | 188 | 88 | 61 |
2010. | 78 | 76 | 71 |
2011. | 75 | 63 | 88 |
2012. | 121 | 119 | 103 |
2013. | 80 | 96 | 119 |
Napomena: Statistički podatci Matičnog ureda Tomislavgrad obuhvaćaju Hrvate, muslimane i ostale. U ovaj Matični ured ubrajaju se Tomislavgrad s 28 okolnih naselja, a od 2012. Tomislavgrad i 10 okolnih naselja.
Starosna struktura stanovništva u općini Tomislavgrad
Godina | Ukupno | 0-14 | 15-64 | 65 i više |
2010. | 27.116 | 4.091 | 18.024 | 5.001 |
2011. | 26.997 | 4.050 | 18.074 | 4.873 |
2012. | 26.795 | 4.012 | 17.945 | 4.838 |
2013. | 26.655 | 3.991 | 17.851 | 4.813 |
Osnovno obrazovanje u općini Tomislavgrad 2012./2013.
Osmogodišnje obrazovanje
Škole | Svega učenika | Učenice | Završili školu | Nastavno osoblje | Žene osoblje |
9 | 509 | 236 | 247 | 88 | 52 |
Devetogodišnje obrazovanje
Škole | Svega učenika | Učenice | Završili školu | Nastavno osoblje | Žene osoblje |
13 | 1.586 | 766 | – | 100 | 90 |
Zahvaljujem djelatnici Matičnog ureda Ani Baćak, župniku fra Velimiru Bagavcu i drugima na pripomoći i suradnji.
{gallery}kuga{/gallery}
Fotografije:
Broj: 1-4 – Krštenja fra Mate Tadića u župi sv. „Mihovila Arkanđela“ Tomislavgrad.
5 – Krštenja župnika fra Velimira Bagavca u župi sv. „Mihovila Arkanđela“ Tomislavgrad.
Nekoliko mnogočlanih obitelji u župi s petero i šestero djece:
6 – Obitelj Zdravka Sesara i Mirjane rođ. Kasalo, Jošanica, župa sv. „Mihovila Arkanđela“ Tomislavgrad. Djeca: Martina, tri brata blizanca: Mile, Ivan, Frano; Marija Trojica braće sedam godina su ministrirali u župi a trenutno su krizmanici. Sestre su aktivne u ‘Frami’, ministrantima i pjevačima.
7 – Obitelj Ivice Ćavara i Anice rođ. Tadić, Ćavarov Stan, župa sv. „Mihovila Arkanđela“ Tomislavgrad. Djeca: Kristina, Stefani, Anđela, Stipe, Patrik, Ema. Baka: Iva rođ. Sučić. Otac Ivica na privremenom je radu u Njemačkoj.
8 – Obitelj Ivana Bakovića i Ankice rođ. Krajina, Mokronoge, župa sv. „Mihovila Arkanđela“ Tomislavgrad. Djeca: Antea, Ante, Ivona, Josip, Kristijan i djed Jozo. Djeca iz obitelji aktivno sudjeluju u životu župe u službi ministranata, čitača ili pjevača.
fra Mate Tadić, OFM
Objavljeni članci:
Male zgode iz života velikih glazbenika (18) – Joseph Haydn (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (17) – Joseph haydn (3)
Obljetnica posvete Lateranske bazilike
Male zgode iz života velikih glazbenika (16) – Joseph Haydn (2)
Primjeri smislene bolesti i patnje
Male zgode iz života velikih glazbenika (15) – Joseph Haydn (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (14) – Christoph Willibald Gluck (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (13) – Christoph Willibald Gluck (2)
Iskustvo vjere zalog životnoga uspjeha
Male zgode iz života velikih glazbenika (12) – Christoph Willibald Gluck (1)
Obiteljsko nasilje – stvarnost o kojoj se šuti?!
Male zgode iz života velikih glazbenika (11) – A. Vivaldi
24. Nedjelja kroz godinu – Uzvišenje svetog Križa
Male zgode iz života velikih glazbenika (10)
Male zgode iz života velikih glazbenika (9) – G. F. Händel (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (8) – G. F. Händel (2)
Depresija – moja najljuća neprijateljica
Male zgode iz života velikih glazbenika (7) – G. F. Handel (1)
Depresija i stres – bolesti 21. stoljeća
Uznesenje BDM u Nebo – Velika Gospa
Male zgode iz života velikih glazbenika (6) – J. S. Bach (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (5) – J. S. Bach (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (4) – J. S. Bach (2)
Male zgode iz života velikih glazbenika (3) – J. S. Bach (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (2) – A. Scarlatti i J.P. Rameau
Male zgode iz života velikih glazbenika (1) – Jean Baptiste Lully
Pozvani obnavljati sebe i svijet
Hrvati među najstarijim narodima svijeta
Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo – Brašančevo)