Osnovana organizacija Kolumbovih vitezova (1882.)

Dana 29. ožujka 1882. u SAD-u je osnovana katolička organizacija Kolumbovi vitezovi (eng. Knights of Columbus). Danas je to najveća katolička bratska udruga na cijelom svijetu, s otprilike 1.800.000 članova. Impresivan je podatak da Kolumbovi vitezovi godišnje doniraju i po 167 milijuna dolara u karitativne svrhe, a obave i preko 70 milijuna sati volontiranja. Osobitu brigu posvećuju osobama s invaliditetom i žrtvama katastrofa.

Kolumbove vitezove osnovao je Michael J. McGivney, američki katolički svećenik irskog podrijetla. Smisao osnivanja Kolumbovih vitezova bila je međusobna podrška u zajednici, naročito u slučajevima kad bi netko od članova umro (u takvim bi prilikama kolege preminuloga pomagali udovicama i siročadi).

S vremenom su Kolumbovi vitezovi narasli u veliku i vrlo cijenjenu karitativnu organizaciju. Uveli su praksu davanja krvi pa su npr. 2010. darovali više od 413.000 doza krvi. Osiguravateljski program Kolumbovih vitezova danas sadrži police u vrijednosti od preko 90 milijardi dolara.

Među poznatim Kolumbovim vitezovima bili su John F. Kennedy, Sargent Shriver, Babe Ruth, sv. Jose Maria Robles Hurtado, nadbiskup Fulton J. Sheen, Joyce Kilmer, Jack Reagan (otac predsjednika Ronalda Reagana) i mnogi drugi.

Coca-Cola je po izvornom receptu sadržavala kokain (1886.)

Coca-Colu je izumio John Pemberton, farmaceut iz američke savezne države Georgije. On je u američkom Građanskom ratu bio vojnik na strani Konfederacije. Kao ranjenik primao je morfij protiv bolova pa je razvio ovisnost o njemu kao i veliki broj ratnih veterana.

Nakon rata tražio je nadomjestak za morfij pa je napravio piće koje je prodavao pod nazivomPemberton’s French Wine Coca. Sastojalo se od alkohola u kojem su namakani listovi koke otpuštali kokain, od kola-oraha koji je davao kofein i biljke damjane koja je navodno liječila impotenciju.

Pemberton je piće preporučao naročito intelektualnim radnicima kakvih je bilo mnogo u to vrijeme u novonaraslim gradovima. Međutim, kad je lokalna vlast u Atlanti uvela zabranu korištenja alkohola (preteča prohibicije) Pemberton je morao napraviti novo, bezalkoholno piće.

Dana 29. ožujka 1886. proizveo je prvu količinu pića nazvanog Coca-Cola, što je u osnovi bila bezalkoholna varijanta njegovog dotadašnjeg proizvoda. Zanimljivo je zašto je Coca-Cola izvorno sadržavala kokain – on nije bio zakonski zabranjen za razliku od alkohola. Tek krajem 19. stoljeća došlo je do zabrane kokaina, pa je recept Coca-Cole izmijenjen i približen današnjem.

Thomas Coram – osnivač skrbi za napuštenu djecu (1751.)

Dana 29. ožujka umro je Thomas Coram, jedan od osnivača skrbi za napuštenu djecu. Naime, Coram je osnovao poznatu londonsku ustanovu Foundling Hospital koja je bila namijenjena smještaju djece koju bi roditelji ostavili pred vratima. Postoje navodi da je ta ustanova bila prvo registrirano humanitarno društvo na svijetu.

Thomas Coram izvorno se bavio pomorstvom i brodovima, pa je postao kapetan. Primijetio je da na londonskim ulicama ima mnogo nezbrinute djece koja žive kao beskućnici. Odlučio im je pomoći, pa je osnovao instituciju koja se brinula o njima. Potrebno je primijetiti da je u to vrijeme riječ Hospital imala šire značenje nego današnja bolnica, naime označavala je i ubožnicu, odnosno mjesto koje pruža neku vrstu gostoprimstva ljudima u nevolji.

Coramova Foundling Hospital imala je velik odjek. Tijekom jednog razdoblja od četiri godine poslana su im čak 14.934 djeteta. Nažalost, neki loši ljudi počeli su djecu i zloupotrebljavati. Tako je jedna londonska žena k sebi primala djevojčice iz ubožnice, a zatim ih zlostavljala. Kad se to otkrilo, bila je osuđena na smrt i javno pogubljena, a ubožnica je postrožila kontrolu ljudi kojima se šalju djeca.

Odluka o izgradnji prve državne ceste u SAD-u (1806.)

Dana 29. ožujka 1806. donijeta je odluka o izgradnji prve državne ceste u SAD-u. Odluku je odobrio tadašnji američki predsjednik Thomas Jefferson (treći po redu predsjednik u povijesti Sjedinjenih Američkih Država). Cesta je trebala povezivati izvornih 13 američkih država sa zapadom. Naime, do tog se doba SAD već uvelike proširio na zapad, osobito kupovinom Louisiane od Francuske 1803. godine.

Trasa ceste trebala je iz američkog glavnog grada Washingtona prijeći na područje iza Apalačkog gorja. Naime, to je gorje bilo glavna geografska prepreka na pravcu istok-zapad u tadašnjem SAD-u. Konkretno, cesta je povezivala rijeku Potomac (koja prolazi kroz Washington, D.C.) s rijekom Ohio, po kojoj se dalje moglo ploviti sve do velike rijeke Mississippi. Rijeke i njihove obale bile su u vremenu nepostojanja kvalitetnih cesta glavne prometne arterije.

Gradnja te prve američke državne ceste započela 1811. godine. Poveznica s rijekom Ohio dovršena je do 1818. godine, a kasnije je cesta produžena dalje na zapad, sve do grada Vandalije u Illinoisu.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI