Operacija Maslenica – jedna od najuspješnijih akcija HV-a (1993.)

Jedna od najuspješnijih vojnih akcija Hrvatske vojske Operacija Maslenica započela je u ranim jurarnjim satima 22. siječnja 1993. godine. Cilj akcije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag i odbaciti srpske snage iz Rovanjske, Novskog ždrila, Maslenice i od magistrale Posedarje – Zadar. Akcija je bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.

Neposredno prije početka same akcije neprijatelj se na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji jača, utvrđuje, dovozi streljivo pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim pravcima, te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.

Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno – redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom u 7.05 sati i trajao je 10-tak minuta. Tijekom slijedeća tri dana (23., 24., i 25. siječnja) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina). 25. siječnja postrojbe HV-a u popodnevnim satima ovladavaju i selom Škabrnja i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje neprijatelj slijedeća dva dana intenzivno napada jakom topničko-raketnom vatrom, pa su naše snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ambar – dio Škabrnje – Ivkovići.

Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama zaustavljeno je napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvođenjem svježih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu. Snažnije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još 2-3 dana.

Akcijom Maslenica hrvatska vojska oslobodila je 202,39 kilometara kvadratnih, a još njih 79,2 km oslobođeno je u operaciji Peruča koja se zbila potpuno neplanirano odmah iza opisane akcije HV-a.

piše: Dražen Krajcar

Atentat na sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva (1969.)

Dana 22. siječnja 1969. izveden je atentat na sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva u Moskvi. Radilo se o neuspješnom atentatu kojeg je proveo Viktor Iljin, dvadesetogodišnji Rus iz Lenjingrada.

Iljin je prethodne godine (1968.) bio mobiliziran u vojne jedinice SSSR-a, a zbog toga je navodno bio nezadovoljan. Razočaran je bio i sovjetskom invazijom Čehoslovačke, koja se dogodila također 1968. godine. Iz vojne jedinice ukrao je dva pištolja marke Makarov, a zatim je pobjegao iz vojske (dezertirao). Došao je u Lenjingrad, gdje je od šogora ukrao policijsku uniformu. Obučen u nju pojavio se u Moskvi na paradi u kojoj je sudjelovao tadašnji sovjetski lider Leonid Brežnjev te cijeli niz sovjetskih kozmonauta.

Na jednom od ulaza u Kremlj čekao je na vozila preobučen u policajca. Prvo vozilo, otvoreni kabriolet sa slavljeničkim kozmonautima propustio je, a zatim je pucao na nadolazeću limuzinu marke Zil, misleći da se u njoj nalazi Brežnjev. Međutim, u tom se zatvorenom vozilu nalazio ostatak kozmonauta, uključujući slavnu Valentinu Tereškovu (prvu ženu ikada poslanu u svemir) i Alekseja Leonova (prvog čovjeka u povijesti koji je hodao u svemiru).

Iljin je ispucao čak 14 metaka, a ubio je vozača te limuzine. Srećom, nitko od kozmonauta nije smrtno stradao. Iljina su na licu mjesta uhitili i zatvorili u psihijatrijsku bolnicu u Kazanu, gdje je zadržan 20-ak godina.

Lord Byron – pjesnik i pustolov (1788.)

Jedan od najvećih europskih pjesnika 19. stoljeća, plemić i pustolov, George Gordon Byron rođen je 22. siječnja 1788. u Londonu. Bio je član Gornjeg doma britanskog parlamenta gdje je odmah stekao slavu kao izvrsni govornik. Iako je bio hrom, zbog svoje privlačne vanjštine i nesputane osobnosti bio je miljenik društva. Ipak, brak sa sestričnom i brza rastava uznemirili su englesko plemstvo konzervativnih nadzora. Klevete, politički skandali, usto i negativne kritike njegove prve zbirke Sati dokolice, na koje je odgovorio žestokom satirom Engleski bardovi i škotski kritičari doveli su do toga da definitivno napusti Englesku te započne svoju legendarnu avanturu po Europi i Bliskom istoku.

Prvo je otputovao u Švicarsku gdje susreće P. B. Shelleyja, koji tamo boravi sa svojom nevjenčanom suprugom Mary Godwin i njezinom sestrom Jane Clairmont (prema legendi upravo je tamo Mary Godwin, kasnija Shelly, na njegov poticaj napisala roman Frankenstein). Nakon toga Byron putuje diljem Europe i Bliskog Istoka gdje ima kratkotrajne veze s mnogim ženama, piše svoje pjesme i živi razuzdanim životom.

Iz Italije je prognan zbog potpomaganja karbonara (pokret za ujedinjenje Italije), nakon čega je otišao u Grčku 1823. godine, gdje se pridružuje nacionalnom oslobodilačkom pokretu od osmanske vlasti. Među ustanicima umire od posljedica groznice sljedeće godine.

Byron je najistaknutiji engleski romantičar, ujedno i simbol europskog prevratničkog romantizma. Utjecaj njegova pjesništva i života širio se Europom kao novi osjećajni odnos prema stvarnosti, a to su pratile i goleme naklade njegovih djela. U svojim pjesmama i dramama Byron idealizira autentičnost primitivnih, ljepotu netaknute prirode, borbu jakog pojedinca za vlastitu samobitnost nasuprot općim težnjama industrijalizacije i komercijalizacije građanskog društva

Glavna su mu djela epske pjesme Hodočašće Childea Harolda,Đaur, Gusar, Opsada Korinta Chillonski uznik. Kritičari danas najviše cijene njegov spjev Don Juan (16 pjevanja),  ponajviše zbog miješanja romantične sjete s ironičnim odmakom, duhovitošću i britkom satirom.

piše:Dražen Krajcar

Malobrojni Britanci odbili masovni napad Zulua (1879.)

Jedna od najzanimljivijih bitaka u ratovima Britanaca sa plemenom Zulu dogodila se 22. siječnja 1879. godine. Naime, velika sila od oko 4000 Zulu ratnika napala je mali britanski garnizon kod Rorkeovog prijelaza u Južnoj Africi. Britanskih je vojnika ukupno bilo samo oko 140, što znači da je omjer snaga bio otprilike 29:1. Nadalje, Zului su ranije istog dana teško porazili borbenu skupinu od 1837 vojnika u Bitki kod Isandlwane. Unatoč svemu, Britanci su kod Rorkeovog prijelaza uspjeli obraniti svoj položaj i pobijediti u bitci. Zbog tog junačkog otpora, ta je bitka ostala u britanskom pamćenju kao herojska epizoda.

Prema njoj snimljen je 1964. poznati film Zulu s Michaelom Caineom u glavnoj ulozi. Inače, narod Zulu danas je najbrojniji narod u čitavoj Južnoafričkoj Republici. Ima ih gotovo 11 milijuna, a većinom žive u pokrajini koja se zove KwaZulu-Natal. Riječ je o teritoriju koji se prostire između malih državica Lesotho (gdje živi narod Sotho) i Swaziland (gdje živi narod Swazi) pa sve do obale Indijskog oceana.

Zului su u povijesti najviše ostali poznati po svom ratničkom mentalitetu. Slavan je njihov kralj Shaka Zulu, koji ih je ujedinio i uveo poznate vojne reforme. Današnji predsjednik Južnoafričke Republike – Jacob Zuma – također je po narodnosti također Zulu.

Dražen Krajcar

 

PODIJELI