Grgur XI. – papa koji je vratio sjedište papinstva u Rim (1378.)

Papa Grgur XI. – posljednji u nizu avignonskih papa, umro je 27. ožujka 1378. godine. Naime, upravo je papa Grgur XI. vratio sjedište papinstva iz Avignona u Rim. Papu je na taj potez poticala znamenita sv. Katarina Sijenska. Zanimljivo je da je Grgur XI. rođenjem bio Francuz, imenom Pierre Roger de Beaufort. Rodio se u francuskoj pokrajini Limousin oko 1330. godine. U doba njegovog rođenja pape su već razmjerno dugo boravili u Avignonu (još od 1309. godine).

Pape su imali sjedište u Avignonu tijekom čak 67 godina. Sedmoricu papa smatra se avignonskim papama, a svi su oni bili Francuzi. Prvi od njih bio je Klement V. – rođenog imena Raymond Bertrand de Got. On je preselio sjedište papinske kurije iz Rima u Avignon 1309. godine, za vrijeme vladanja moćnog francuskog kralja Filipa IV. Lijepog.

Posljednji avignonski papa Grgur XI. preselio se u Rim 1377. godine. Nažalost, nije dugo poživio nakon preseljenja, jer je preminuo već iduće godine. Nakon njegove smrti izabran je za papu prvi Talijan nakon dužeg vremena. Zvao se Bartolomeo Prignano, a kao papa uzeo je ime Urban VI.

Mary Mallon stavljena u doživotnu karantenu (1915.)

Amerikanka Mary Mallon stavljena je u doživotnu karantenu 27. ožujka 1915. godine. Ona je, naime, bila prva osoba u SAD-u za koju je ustanovljeno da prenosi opasnu bolest tifus, a da pri tome izgleda zdrava. Riječ je o tzv. asimptomatskim nositeljima zaraze, tj. osobama koje same ne boluju od bolesti, ali prenose njene uzročnike na druge. To je kod trbušnog tifusa moguća situacija i predstavlja veliku opasnost jer prividno zdrava osoba može zaraziti velik broj ljudi.

Da stvar bude gora, Mary Mallon je svojedobno radila kao kuharica, što je vrlo pogodan način prenošenja bakterije tifusa. Pretpostavlja se da je tijekom kuharske djelatnosti zarazila 51 osobu, od kojih je troje umrlo, no broj bi mogao biti i znatno veći. Mary Mallon smjestili su u karantenu na otok North Brother. Riječ je o otočiću usred East Rivera u New Yorku, nedaleko od četvrti Bronx.

U karanteni je Mary proživjela više od 23 posljednje godine života. Umrla je u dobi od 69 godina i to ne od tifusa, nego upale pluća. Za vrijeme boravka u karanteni postala je slavna osoba, pa su je posjećivali i novinari (dobila je nadimak Typhoid Mary – Tifusarka Mary). Međutim, novinarima je bilo zabranjeno čak i uzeti čašu vode od nje.

Tragično poginuo Jurij Gagarin (1968.)

Dana 27. ožujka 1968. u zrakoplovnoj nesreći poginuo je u sovjetski astronaut i pilot Jurij Gagarin. Slavan po tome što je bio prvi čovjek koji je lansiran u svemir (12. travnja 1961.) obilazio je brojne svjetske države (Istočnu i Zapadnu Njemačku, Italiju, Kanadu, Brazil, Japan, Finsku…) gdje je svečano dočekivan.

Sovjeti Gagarina nakon prvog leta uopće više nisu slali u svemir, jer su smatrali da im je prevrijedan da bi ga izgubili. Kobnog dana bio je u rutinskom letu u lovačkom avionu MiG-15UTI, kojim je pilotirao zajedno s kolegom Vladimirom Serjoginom. Njihov avion srušio se u nedovoljno razjašnjenim okolnostima, a oko te nesreće ispletene su mnoge teorije zavjera. Istragu je proveo i KGB i zaključio da je za pogrešku najviše krivo osoblje baze, koje je pilotima dalo zastarjeli vremenski izvještaj i nije skinulo dodatne rezervoare za gorivo s aviona.

Gagarinov se MiG-15UTI zanio ili zbog udara u jato ptica ili zbog mimoilaženja s drugim avionom, a on i kopilot nisu ga uspjeli ispraviti prije nego su udarili u zemlju.

Naime, zbog krivog vremenskog izvješća vjerovali su da su na većoj visini nego što je bio slučaj. Ostaje otvorenim pitanje je li KGB rekao istinu. Nakon kremiranja, Gagarinov pepeo sahranjen je u Kremaljskom zidu kod Crvenog trga u Moskvi.

Hrvatska seljanka Mila Gojsalić ubila osmanskog pašu (1530.)

Osmanski osvajač Ahmed-paša okupio je 1530. veliku vojsku od oko 10.000 vojnika s namjerom da osvoji Poljičku Republiku koja je obuhvaćala područje istočno od Splita, točnije od Žrnovice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja. Poljička Republika svoju neovisnost čuvala je još od 13. stoljeća.

Mila Gojsalić bila je djevojka iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Paša ju je oteo i u svom taboru silovao. Da bi se osvetila, ona je 27. ožujka zapalila skladište baruta u osmanskom taboru.

Poginuli su i ona i paša i mnogi njegovi časnici. Ostatak osmanske vojske bio je tako zbunjen da su ih Poljičani iznenada napali i uspjeli poraziti, a svoju Republiku uspjeli su sačuvati do 1807. kada je njihov otpor slomio francuski maršal Marmont.

Mili Gojsalić u čast održava se u Kostanju svake godine manifestacija Dani Mile Gojsalić. Njenu skulpturu iznad Omiša izradio je slavni kipar Ivan Meštrović.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI