Kako je nastala država Vatikan? (1929.)
|
Dana 11. veljače 1929. osnovana je država Vatikan potpisivanjem znamenitih Lateranskih ugovora između Svete Stolice i Italije. Tim je ugovorima nakon mnogo godina konačno rješeno pitanje papinske države koju je Kraljevina Italija okupirala još u 19. stoljeću. Pape su Lateranskim ugovorima dobili točno definirani nezavisni i suvereni teritorij nad kojim su vladali. Sve kasnije talijanske vlade pridržavale su se Lateranskih ugovora, a oni su čak uključeni i u suvremeni talijanski Ustav. Država Vatikan, koja je nastala Lateranskim ugovorima, danas je i po površini i po broju stanovnika najmanja država na svijetu. Naime, površina joj iznosi samo 44 hektara, a broj stanovnika kreće se oko 1000. Zanimljivo je da vatikansko državljanstvo osim pape ima tek nešto više od 500 ljudi. Većina od toga broja zapravo su diplomatski predstavnici Vatikana (apostolski nunciji itd.) koji borave u stranim državama. Ostatak vatikanskih državljana čine, između ostalih, kardinali koji djeluju u sastavu rimskih institucija Katoličke crkve, te 101 pripadnik poznate švicarske garde. U Vatikanu se izdaju novine L’Osservatore Romano. Internetske domene završavaju na .va. Zanimljivo je da je Vatikan jedina zemlja na svijetu u kojoj bankomati imaju i upute na latinskom jeziku. Vatikansku himnu skladao je poznati glazbenik Charles Gounod. Bitno je naglasiti da država Vatikan nije isto što i Sveta Stolica (vodstvo Katoličke crkve). Primjerice, službeni je jezik države Vatikan talijanski, a Svete stolice latinski. |
|---|
Bavarac koji je okrunjen za kralja Hrvatske i Ugarske (1261.)
Dana 11. veljače 1261. rođen je Oton III. Bavarski, pripadnik njemačke dinastije Wittelsbach, koji je polagao pravo i na položaj kralja Ugarske i Hrvatske. Naime, Oton je bio unuk kralja Bele IV. preko svoje majke Elizabete, koja se udala za bavarskog vojvodu Henrika XIII. iz dinastije Wittelsbach (ta je dinastija stoljećima vladala Bavarskom). Time je Oton bio Wittelsbachovac, a rodio se na području Bavarske – u gradu Burghausenu kod današnje austrijsko-njemačke granice.
Oton Bavarski 1305. prihvatio je ugarsku krunu koja mu je ponuđena kao unuku Bele IV. iz dinastije Arpadovića (ta je dinastija nekoliko godina ranije izumrla u zakonitoj muškoj liniji). Kako bi doputovao iz Bavarske u Ugarsku se Oton morao maskirati u trgovca, jer su njegovi neprijatelji kontrolirali teritorij između tih dviju zemalja. Uspio je doći do Budima u studenom 1305. godine, a sljedećeg je mjeseca krunjen u Stolnom Biogradu, i to povijesnom Krunom sv. Stjepana. Kao ugarsko-hrvatski kralj uzeo je ime Bela V.
Otonov neprijatelj Karlo Anžuvinac također je bio krunjen za kralja, a na kraju je uspio nadvladati Otona uz podršku moćnog hrvatskog velikaša Pavla I. Šubića, dijela ugarskog plemstva i pape. Konačno se Oton 1308. odrekao prava na ugarsko-hrvatsku krunu i ostao je nadalje samo bavarskim vojvodom. Umro je u Landshutu u Bavarskoj 1312. godine, u 52. godini.
piše: Dražen Krajcar
Objavljen članak o cijepanju atoma (1939.)
U jednom od najpoznatijih znanstvenih časopisa Nature objavljen je 11. veljače 1939. članak u kojem je prvi put ispravno objašnjeno cijepanje uranijeve jezgre. Napisali su ga Lise Meitner i njen nećak Otto Frisch.
Lise Meitner rodila se u Beču 1878. u židovskoj obitelji. Postala je slavna znanstvenica i sveučilišna profesorica. Bavila se nuklearnom fizikom i radiokemijom. Gotovo 30 godina Lise Meitner i njezin kolega Otto Hahn zajedno su proučavali nuklearnu fisiju i dolazili do raznih otkrića. Međutim, samo je Otto Hahn dobio Nobelovu nagradu 1944. jer je tijekom rata objavio rezultate istraživanja u kojima nije naveo Lise Meitner kao suautoricu, navodno zbog straha od nacista.
Zbog Drugog svjetskog rata i svog podrijetla Lisa Meitner morala je emigrirati, a zbog toga što je bila žena, nikada nije dobila dobila Nobelovu nagradu iako je bila kandidirana desetak puta.
Izvor: Povijest.hr
