Prvi papa u New Yorku (1965.)
Dana 4. listopada 1965. prvi je put u povijesti papa stupio na tlo Sjedinjenih Američkih Država. Naime, tog je dana papa Pavao VI. doputovao u SAD na svoj pastoralni pohod. Podsjetimo, papa Pavao VI. (Giovanni Battista Montini) bio je prvi papa koji je putovao izvan Europe za vrijeme pontifikata, a bio je i prvi papa koji je putovao zrakoplovom.
Papa je u SAD-u ostao svega 14 sati. Sastao se s tadašnjim američkim predsjednikom Lyndonom B. Johnsonom, koji je dvije godine ranije naslijedio ubijenog Johna F. Kennedyja (Johnson je bio Kennedyjev potpredsjednik i po tom ga je pravu naslijedio nakon atentata). Papa je predsjedniku poklonio veliku sliku nazvanu Uskrsli Krist, a ovaj mu je poklonio zlatni globus i sliku sebe u srebrnom okviru i s potpisom. Papa je zatim s oko 100.000 vjernika okupljenih na poznatom Yankee Stadiumu održao misu za mir u svijetu.
Inače, to nije bio prvi sastanak nekog pape i američkog predsjednika. Naime, već su se ranije s papama sastajali Woodrow Wilson, Dwight D. Eisenhower i John F. Kennedy, ali ne u SAD-u, nego u Vatikanu. Dapače, s Johnom F. Kennedyjem (jedinim američkim predsjednikom koji je bio katolik) sastao se upravo papa Pavao VI., i to samo oko četiri i pol mjeseca prije atentata na Kennedyja.
Barun Franjo Trenk umro u zatvoru (1749.)
Dana 4. listopada 1749. umro je jedan od najpoznatijih, ali i najzloglasnijih vojskovođa koji su ikada vodili hrvatsku vojsku – Franjo Trenk. Trenkov otac bio je pruski časnik u austrijskoj carskoj službi. Franjo je rođen na neobičnom mjestu – na samom jugu Italije, u gradu Reggio di Calabria, gdje mu je otac kao vojnik privremeno bio stacioniran.
U Slavoniji je Franjo imao velike zemljišne posjede. Naime, bilo je to doba neposredno nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija, kad su habsburški carevi u Beču široke ruke dijelili zemlju u Slavoniji uglavnom zaslužnim stranim osobama. Tako su u Slavoniji ogromne posjede stekle obitelji Hilleprand-Prandau (Nijemci), Folch de Cardona (Katalonci), Odescalchi (Talijani) i mnoge druge. Baruni Trenk također su stekli posjede, među njima Pleternicu, Brestovac, Pakrac i Veliku u Požeškoj županiji, kao i Nuštar u Srijemskoj županiji.
Barun Franjo Trenk bio je vrlo specifične naravi. Navodi se da je tijekom života čak 102 puta izašao na dvoboj. Dva puta osuđen je na smrtnu kaznu, no oba puta ju je izbjegao, a 14 puta je bio ranjen u ratu. Najpoznatiji je postao po svojim Trenkovim pandurima, svojevrsnoj poluprivatnoj vojsci koju je regrutirao u Slavoniji. Na njenom čelu borio se za kraljicu Mariju Tereziju u doba rata s moćnim pruskim kraljem Fridrikom Velikim.
Trenkovi panduri bili su zloglasni po svojoj okrutnosti, no to im je donosilo i određenu prednost na bojnom polju. Ipak, nasilja na bojnom polju, kao i sumnje da je primao plaću za nepostojeće vojnike, na kraju su Trenka dovele pred sud. Osuđen je na smrt, ali je kraljica Marija Terezija smrtnu kaznu preinačila u zatvorsku. Trenk je zatvoren u dvorac Spielberg u moravskom gradu Brnu gdje je imao prilično dobre uvjete u zatvoru, s dovoljno komfora. Tijekom zatvoreništva napisao je i autobiografiju.
Trenk je u zatvoru u Spielbergu i umro. Njegovo je tijelo mumificirano nakon smrti i danas se može vidjeti jer je izloženo u kripti kapucinskog samostana u Brnu. Vrlo je zanimljivo, a u Hrvatskoj malo poznato, da je Franjin bratić – Friedrich Trenk – također bio pustolovni vojnik koji je postigao veliku slavu na europskim ratištima. Prusi su ga poslali u Pariz u doba Francuske revolucije. Kad je otkriven, optužen je zbog špijuniranja i smaknut na giljotini.
Meksiko organiziran kao federacija po uzoru na SAD (1824.)
Dana 4. listopada 1824. Meksiko je organiziran kao federacija suverenih država. Učinjeno je to nakon ukidanja Meksičkog Carstva, prihvaćanjem novog Meksičkog ustava kojim je država ustrojena kao Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos). Meksiko je po tom ustavu, zvanom Savezni ustav Sjedinjenih Meksičkih Država (španj. Constitución Federal de los Estados Unidos Mexicanos) imao devetnaest saveznih država i četiri savezna teritorija.
Najveća od devetnaest saveznih država zvala se Coahuila y Texas (punim imenomEstado Libre y Soberano de Coahuila y Texas tj. Slobodna i suverena država Coahuila i Texas), a imala je površinu od oko 800.000 četvornih kilometara (uključivala je i područje današnjeg Teksasa). Među spomenuta četiri savezna teritorija bili su Colima, Nuevo México, Baja California i Alta California (daleko najveća od svih tadašnjih meksičkih saveznih jedinica, smještena na području na kojem se danas nalazi nekoliko saveznih država SAD-a).
Meksičke savezne države imale su svoje guvernere i zakonodavne skupštine, nazivane kongresima. Sve u svemu, radilo se o ustroju prilično sličnom Sjedinjenim Američkim Državama. Do danas se broj meksičkih saveznih država povećao na čak 31 (njima se pridodaje i jedan savezni distrikt, koji obuhvaća Ciudad de México). Danas je površinom najveća savezna država Chihuahua, smještena uz granicu sa SAD-om.
Izvor: Povijest.hr
