Na drugu Uskrsnu nedjelju, odnosno na nedjelju Božanskog milosrđa Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. biti će upisani u knjigu svetaca. Po pravIlima Katoličke crkve obično se za proglašenje svetim zahtijeva potvrda dva čuda. Prvo čudo bilo je čudesno izlječenje francuske redovnice, sestre Marie Simon-Pierre Normand, redovnice oboljele od Parkinsonove bolesti. Drugo čudo koje se pripisuje Ivanu Pavlu II. je neobjašnjivo izlječenje žene iz Kostarike koja mu se molila za pomoć u izlječenju na dan njegove beatifikacije.

U slučaju pape Ivan XXIII, zvanog i “dobri Papa”, papa Franjo je prihvatio kanonizaciju bez obzira na uobičajeno pravilo da se traži drugo čudo nakon beatifikacije. Ivan XXIII. je beatificiran 2000. godine.

Podsjetimo, blaženi Ivan Pavao II. lat. Beatus Ioannes Paulus PP. II., rođen je kao Karol Józef Wojtyła, 264. nasljednik apostola Petra, bio je papa od 16. listopada 1978. do smrti 2005. godine. Rođen je 18. svibnja 1920. u Wadowicama,gradu udaljenom 50-tak kilometara od Krakova, Poljska.

Nakon završetka studija na višoj školi “Marcin Wadowita” u Wadowicama g. 1938. upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.

Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Nakon rata nastavlja studij na krakowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946. U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup.

16. listopada 1978. Karol Wojtyła izabran je za Papu.

Za vrijeme svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 104 apostolska putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bio je 100. apostolsko putovanje Ivana Pavla II. U 26 godina svojeg pontifikata papaje posjetio 130 zemalja.

12.svibnja 1981. dogodio se na Trgu sv. Petra u Rimu atentat na papu bl. Ivana Pavla II., upravo na godišnjicu prvog ukazanja Gospe fatimske, koja je još 1917. godine prorekla da će “biskup u bijelom ” biti napadnut. Na papu je iz okupljene gomile pucao Mehmet Ali Ağca, turske nacionalnosti, koji je već prije bio tražen zbog ubojstva jednog novinara u Turskoj. Koristio je pištolj Browning Hi-Power kalibra 9 milimetara. Ispalio je nekoliko hitaca, od čega su četiri pogodila papu. Jedan metak završio je papi u donjem abdomenu, a ostali su ga pogodili u lijevu i desnu ruku. Još dvoje ljudi iz publike je ranjeno. Papa je izgubio gotovo tri četvrtine krvi i pao u šok, no uspjeli su ga spasiti u bolnici gdje je dr. Francesco Crucitti proveo složenu operaciju nad njim. Papa je pretpostavljao da će preživjeti jer se pouzdavao u zagovor Gospe Fatimske.

Papa je svom atentatoru oprostio i kasnije ga je posjetio u zatvoru.

Ivana Pavla II. napao je i ranio nožem jedan ultra-konzervativni španjolski svećenik sa psihičkim smetnjama, Juan Fernandez Krohn (60), u Fatimi godinu dana nakon što je na Papu na Trgu svetog Petra u Rimu pucao turski atentator Ali Agca. Znalo se, dakako, za taj napad i vidjelo ga se na televiziji, ali je sada prvi puta obznanjeno da je Karol Wojtyla tada bio ranjen. Ivan Pavao II. otišao je u svibnju 1982. u Fatimu zahvaliti Gospi što ga je spasila od metaka koje je godinu prije na njega ispalio Ali Agca. U Fatimi ga je 12. svibnja 1982. napao španjolski svećenik Juan Fernandez Krohn, ali se sada prvi puta obznanilo da je Papa bio ranjen nožem u bok i da je krvario. Dziwisz je kazao kako otkriva “po prvi puta” da je na dan napada na Papu u Fatimi, po “povratku Svetog Oca u sobu primijetio krvavu mrlju na njegovoj bijeloj odori”. Ivanu Pavlu II. je pružena liječnička njega, ali nije htio prekinuti svoje putovanje. Juana Fernandeza Krohna, koji je napao Ivana Pavla II. jer je mislio kako su Wojtylu u Vatikan poslali komunisti tadašnjeg Sovjetskog Saveza kao špijuna, je policija odmah zaustavila i zatvorila. Kažnjen je sa šest godina zatvora, ali je odležao samo tri godine u portugalskom zatvoru, a zatim je izbačen iz te zemlje. Suđeno mu je za napad na Papu, ali očito ne i za ranjavanje. Juan Fernandez Krohn pripadao je onoj konzervativnoj struji unutar Crkve koja se protivila Drugom Vatikanskom koncilu, ukidanju latinske mise, te ostalim promjenama koje je provodio papa Ivan Pavao II.

Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju slijedeće značajke: – prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeća – njegov je pontifikat bio među najduljima – bio je jedan od najmlađih papa novijeg doba

Za vrijeme cijeloga pontifikata zalaga se za mir koji je zračio iz cijeloga njegova bića uz toplinu, ljudskost i pristupačnost.

Papa je umro 02.travnja 2005. godine u Vatikanu.

Također je i zaštitnik portala Putevi milosti.

 

Maja Vidaković

 

 

 

PODIJELI