Prvi let hidroavionom u povijesti (1910.)
Dana 28. ožujka 1910. izveden je prvi let hidroavionom. Izveo ga je Francuz Henri Fabre, u hidroavionu koji je osobno dizajnirao. Fabre je u to doba imao 27 godina, a potjecao je iz bogate brodovlasničke obitelji iz Marseillesa.
Spomenuti prvi let izveo je Fabre poletjevši s vodene površine lagune Étang de Berre, smještene sjeverozapadno od Marseillesa. Ta se laguna nalazi unutar francuskog kopna, a ispunjena je morskom vodom. Sa Sredozemnim morem povezuje ju nekoliko kilometara dug kanal, smješten kod grada Martiguesa. Razmjerno mirna površina lagune vjerojatno je Fabreu bila povoljnija za testiranje hidroaviona nego otvoreno more.
Već je prvog dana Fabre izveo nekoliko polijetanja, pri čemu je najdulji let iznosio oko 600 metara. Radilo se o hidroavionu čiji je raspon krila iznosio oko 14 metara, a kojeg je pokretao radijalni (zvjezdasti) motor s čak sedam cilindara.
Nijemac otkrio golemi asteroid (1802.)
Dana 28. ožujka 1802. otkriven je asteroid Pallas (danas 2 Pallas), jedan od najvećih u Sunčevom sustavu. Srednji promjer asteroida iznosi čak 544 kilometara, otprilike kao zračna udaljenost između najsjevernije i najjužnije točke hrvatske obale. Za otkriće 2 Pallas zaslužan je Heinrich W. M. Olbers, njemački astronom iz Bremena.
Olbres je bio liječnik i astronom amater, a bavio se istraživanjem putanja kometa te otkrio metodu proračuna parametara kometske putanje na temelju promatranja 87 kometa. Osim 2 Pallas, otkrio je i asteroid Vestu te još 6 kometa. Godine 1826. upozorio je na paradoks, prozvan njegovim imenom, prema kojemu nije jasno zašto noćno nebo nije jednoliko sjajno, ako je svemir beskonačan, a zvijezde posvuda jednoliko raspoređene.
Asteroid 2 Pallas nazvan je po Ateni Paladi, grčkoj božici. Zanimljivo je da je plemeniti metal paladij nazvan upravo po asteroidu 2 Pallas, jer je taj kemijski element otkriven samo godinu dana nakon spomenutog asteroida.
Vikinzi osvojili i opljačkali Pariz (845.)
Vikinzi su 845. napali Pariz u jednom od svojih prodora duboko u francusku unutrašnjost. Naime, vikinzima su nazivali narode iz Skandinavije koji su krajem 8. stoljeća započeli veliku ekspanziju. Pomoću svojih karakterističnih brodova napadali su obale Engleske, Škotske, Irske i Francuske, a zalijetali su se i mnogo dalje, primjerice do Islanda i Grenlanda.
Potomci Vikinga došli su čak do područja Sjeverne Amerike gotovo 500 godina prije Kristofora Kolumba (ekspedicija Leifa Ericsona na Vinland). Još je važniji povijesni fenomen bila vikinška ekspanzija na područje današnje Rusije, pa tokovima velikih rijeka sve do Bliskog Istoka. Zanimljivo je da čak i imeRusija najvjerojatnije dolazi od riječi Rus, kako su ondje nazivali vikinške pomorce.
Napad na Pariz, koji se dogodio 28. ožujka 845., Vikinzi su ostvarili tako da su svojim brodovima doplovili s Atlantskog oceana po rijeci Seini sve do Pariza. Navjerojatnije je da su Pariz zapravo napali sa Seine, izravno s brodova. Naime, jezgra srednjovjekovnog Pariza bila je vezana uz otočiće na Seini, od kojih je najpoznatiji onaj na kojem leži slavna katedrala Notre-Dame.
Vikinški vođa koji je ostvario napad na Pariz zvao se Ragnar Lodbrok. U vikinškim sagama on ima legendarnu ulogu. Navodno je potjecao od vrhovnog boga Odina. Pariz je napao s flotom od 120 brodova. Uspio je zauzeti grad, a povukao se tek kad su mu platili otkupninu u obliku velike količine srebra.
Zbrka oko imena Istanbul, Carigrad i Konstantinopol (1930.)
Dana 28. ožujka 1930. u Republici Turskoj izdan je zakon po kojem je iz upotrebe izbačeno ime Konstantinopol za Istanbul. Naime, taj najveći turski grad kroz povijest je imao mnoga imena. Stari Grci nazivali su naselje na tom mjestu Byzantion (grč. Βυζάντιον), a Rimljani Byzantium. Kasnije je dominantan naziv postao Konstantinopol, po rimskom caru Konstantinu koji je prijestolnicu Carstva prenio onamo iz Rima. Taj je naziv prevladavao tijekom većeg dijela srednjeg vijeka, tj. u doba Bizantskog Carstva.
Zanimljivo je da nakon osmanskog osvajanja Konstantinopola Turci isprva nisu preferirali naziv Istanbul, koji rabe danas. Naime, isprva je u Osmanskom Carstvu dominirao naziv Kostantiniyye, kao varijanta imena Konstantinopol. U slavenskim jezicima prisutan je bio i naziv Carigrad, koji se i danas dijelom koristi. Vikinzi su Istanbul nazivali Miklagarðr.
Sve u svemu, Istanbul je jedan od svjetskih gradova koji su povijesno imali najviše različitih imena. Današnje turske vlasti forsiraju ime Istanbul nasuprot starijim imenima koja su bila u upotrebi ili se još uvijek rabe u stranim zemljama.
Izvor: Povijest.hr
