Indijski sultan za kojeg su ratovali Dubrovčani (1458.)
Sultan Mahmud Begada došao je na prijestolje u indijskoj državi Gudžarat (Gujarat) 25. svibnja 1458. godine. Bio je najmoćniji vladar te države u njenoj povijesti. Na strani sultana Mahmuda Begade 1509. ratovali su Dubrovčani, koliko god se to činilo neobično. Radilo se o ratu sultana protiv Portugalaca, koji su u Indiji željeli proširiti svoj kolonijalni imperij.
Sultan Mahmud Begada vladao je Gudžaratom – područjem na zapadu Indije u smjeru današnjeg Pakistana, uz obalu Indijskog oceana U njegovo vrijeme Gudžarat je bio bogata država, a sultan i vladajući sloj bili su muslimanske vjeroispovijesti. Portugalci pod poznatim Vascom da Gamom su po prvi put do Indije doplovili 1498. godine, a već 1505. uspostavili su ondje svoje kolonijalno Potkraljevstvo, na čelu kojega je bio moćni Dom Francisco de Almeida, s titulom potkralja Indije (port. Vice-Rei da Índia).
Potkralju Almeidi i njegovim Portugalcima u interesu je bilo proširiti se i na područje Gudžarata, ključnog za trgovinu između Istoka i Zapada. Da bi ondje dobili trgovačko uporište, nastojali su osvojiti luku Diu. Da obrani Diu, sultan je u pomoć pozvao svoje muslimanske saveznike iz Azije, Afrike i Europe. Kontaktirao je sultana Osmanskog Carstva, kao i egipatskog sultana. Oni su doista poslali brodove. S njima su došli i njihovi saveznici – Dubrovčani i Mlečani (Veneciji je bilo u interesu spriječiti rast portugalske trgovine, koja joj je bila jaka konkurencija).
Sve u svemu, na sultanovoj strani skupilo se i do 250 brodova. Portugalskih brodova, kojima je zapovijedao potkralj Almeida, bilo je manje, ali su bili mnogo napredniji. Naime, bili su to najmoderniji jedrenjaci iskušani u nedavnim plovidbama oko Afrike, a njihovi topovi bili su znatno moćniji od suparničkih. Portugalci su bili vjerojatno najiskusniji pomorci tadašnjeg svijeta. Potkralj Almeida odnio je pobjedu i uspio je zauzeti grad Diu.
Najteža zrakoplovna nesreća u povijesti SAD-a (1979.)
Dana 25. svibnja 1979. dogodila se najteža zrakoplovna nesreća u povijesti SAD-a. Putnički zrakoplov kompanije American Airlines tipa McDonnell Douglas DC-10 srušio se ubrzo nakon svog polijetanja s međunarodne zrakoplovne luke O’Hare kod Chicaga. Poginuli su svi putnici i članovi posade, kao i dvije osobe na tlu, tako da je ukupan broj preminulih dosegao 273.
Bila je to, stoga, po broju poginulih putnika i članova posade jedna od desetak najtežih zrakoplovnih nesreća u cijeloj svjetskoj povijesti. Svi američki zrakoplovi tipa DC-10 nakon te su nesreće privremeno uklonjeni iz upotrebe.
Do nesreće je došlo kad se mlazni motor ispod lijevog krila zrakoplova otkinuo i na prilično neobičan način krenuo prema naprijed i uvis te zaobišao krilo s njegovog gornjeg dijela. Pritom je motor oštetio napadni rub krila te hidraulički upravljački sustav.
Lijevo je krilo, stoga, izgubilo uzgon pa se zrakoplov izrazito jako nagnuo na lijevi bok. Naginjanje se nastavilo i nakon što je zrakoplov postigao pravi kut s krilima u odnosu na tlo, sve do kuta od 112 stupnjeva (tj. djelomične preokrenutosti na leđa). Srušio se na tlo tik izvan granice zrakoplovne luke O’Hare, pokraj potoka Higgins na rubu čikaškog predgrađa Des Plaines.
Osnovana Organizacija afričkog jedinstva (1963.)
Dana 25. svibnja 1963. osnovana je Organizacija afričkog jedinstva, međunarodna organizacija koja je za cilj imala promicanje jedinstva afričkih zemalja. Njen je današnji izravni nastavljač Afrička unija, koja obuhvaća sve zemlje tog kontinenta osim Maroka (ta je država napustila Organizaciju afričkog jedinstva 1984. godine zbog toga što je u nju primljena Zapadna Sahara, koju Maroko ne priznaje kao državu).
Izvorno je Organizacija afričkog jedinstva imala 32 članice, a do danas je broj članova Afričke unije narastao na 54, s više od 1.000.000.000 stanovnika. Osnivački samit Organizacije afričkog jedinstva održan je u Adis Abebi, prijestolnici Etiopije, a u istom su gradu tijekom povijesti bile smještene zgrade glavnog sjedišta te organizacije.
U doba održavanja spomenutog samita u Etiopiji, tom je državom vladao car Haile Selassie, koji je ujedno postao i prvim predsjedavajućim Organizacije afričkog jedinstva. Sukladno tome, prvi je na mjesto glavnog tajnika OAJ došao etiopski političar i diplomat Kifle Wodajo. Zbog važnosti spomenutog datuma, 25. svibnja, toga se dana svake godine slavi Dan Afrike, koji je u nekim afričkim državama ujedno i državni praznik.
Prva slijepa osoba na vrhu Mount Everesta (2001.)
Dana 25. svibnja 2001. Erik Weihenmayer postao je prvom slijepom osobom koja je uspjela osvojiti vrh Mount Everesta. Zanimljivo je da je on kasnije kompletirao i osvajanje najviših vrhova svih sedam kontinenata.
Erik Weihenmayer rođen je 23. rujna 1968. u Sjedinjenim Američkim Državama. Nije bio slijep od rođenja, nego je izgubio vid postupno. U dobi od 16 godina počeo se koristiti psom vodičem. Bavio se hrvanjem i penjanjem po stijenama, koristeći se osjetilom dodira. Nakon završetka obrazovanja postao je učitelj u školi i trener hrvanja.
Jedan od prvih velikih uspona bilo mu je osvajanje najvišeg vrha Sjeverne Amerike – Mount McKinleyja. Osim što je 2001. osvojio Mount Everest, ponovno se na njega uspinjao 2004. godine, i to sa slijepom njemačkom aktivisticom Sabriye Tenberken i šestero slijepih tibetanskih tinejdžera. Premašili su visinu od 6.500 metara i postavili svjetski visinski rekord za grupu slijepih osoba.
Izvor: Povijest.hr
