Timur Lenk – okrutni osvajač pred kojim su padala carstva (1336.)
Veliki vojskovođa i osvajač, osnivač Timuridskoga Carstva i timuridske dinastije, Timur Lenk (u nekim izvorima Tamerlan) rođen je u gradu Kešu (današnji Šahrisabz u Uzbekistanu) 8. travnja 1336. godine. Bio je sin bega Taragaja iz turciziranog mongolskog nomadskog plemena Barlasa, a kasnije je tvrdio da potječe od samog Džingis-kana. Kako je od mladosti bio hrom, dobio je nadimak lenk (šepav).
Timur se već u mladosti proslavio kao vojskovođa, a 1370. godine uspio je osvojiti veličanstveni grad Samarkand nakon čega se proglasio velikom emirom. Konsolidiravši vlast Timur kreće u niz osvajačkih pohoda s ciljem da obnovi Mongolsko Carstvo. Prvo je osvojio Horzem, a zatim u višegodišnjim pohodima uspijeva srušiti Zlatnu Hordu (mongolsku državu u središnjoj Aziji i istočnoj Europi). Nakon toga u samo pet godina osvaja današnji Afganistan, Azerbajdžan, Armeniju, Gruziju, Irak, Iran. Provaljuje i u Indiju, odakle odnosi basnoslovni plijen.
Sve jače Timurovo carstvo zasmetalo je osamnskom sultanu Bajazidu I., koji 1399. godine pokreće niz vojnih kampanja na njegovo područje. U odlučujućoj Bitki kod Angore (današnja Ankara) 1402. Timur je pregazio osmanske snage i zarobio Bajazida I. koji će i umrijeti u njegovom zarobljeništvu.
Timur je bio poznat po okrutnosti, njegove su vojske iza sebe ostavljale pustoš, a prema pričama znao je cijele gradove sravniti sa zemljom. Prema legendama da zaplaši buduće protivnike duž cijelog puta ostavljao je stravičan prizor piramida lubanja onih koje je pobio.
U prosincu 1404. Timur je započeo pohod na Kinu, ali ga je u planovima prekinula smrt. Njegovo golemo carstvo raspalo se za vladavine njegovih nasljednika. Do danas se sačuvao njegov grob (Gur Emir) u Samarkandu. Timurovu grobnicu je 1941. godine godine pronašla sovjetska ekspedicija na čelu s Mihajlom G. Gerasimovom. Uz taj događaj se vezuje legenda o prokletstvu koje čeka onoga tko otvori grob. Tri dana nakon otvaranja grobnice Hitlerova Njemačka napala je SSSR.
piše: Dražen Krajcar
Smaknut Canaris – šef njemačke obavještajne službe koji je želio ukloniti Hitlera (1945.)
Devetog travnja 1945. godine smaknut je njemački admiral Wilhelm Canaris. Dogodilo se to samo tri tjedna prije Hitlerove smrti, a Canaris je smaknut kao veleizdajnik zbog umiješanosti u niz urota protiv Führera. Naime, admiral Canaris bio je dugogodišnji zapovjednik njemačke vojne obavještajne službe zvane Abwehr, što je bila izrazito moćna pozicija.
Canaris je postao nezadovoljan Hitlerom još prije početka Drugog svjetskog rata. Izgleda da je sa svojim kolegama i suradnicima pokušao organizirati Hitlerovu smjenu, i to vjerojatno u više navrata. Konačno je u veljači 1944. godine Canaris smijenjen i uhićen. Više od godinu dana držan je na životu, ali je u travnju 1945. godine ipak odlučeno da ga se smakne s još nekim pripadnicima otpora Hitlerovom režimu (Dietrich Bonhoeffer. Hans Oster, Karl Sack). Smaknuće je izvršeno u koncentracijskom logoru Flossenburg u sjevernoj Bavarskoj, a na stratište je admiral Canaris dovučen gol.
Ružan incident na sprovodu Martina Luthera Kinga – 1968.
Borac za ljudska prava i nobelovac Martin Luther King pokopan je 9. travnja 1968. godine u rodnoj Atlanti u američkoj saveznoj državi Georgiji. Ubijen je pet dana ranije snajperskim metkom. Oko njegovog sprovoda izbio je skandal. Naime, tadašnji guverner Georgije, Lester Maddox, odbio je da tijelo Martina Luthera Kinga bude svečano izloženo u državnom Capitolu u Atlanti. Čak je postavio i stražare na stube Capitola, da Kingovi pristaše ne bi tamo mogli donijeti tijelo preminuloga.
Taj južnjački guverner, naime, smatrao je Martina Luthera Kinga državnim neprijateljem. Prije nego je postao guverner, Maddox je bio vlasnik restorana u kojem je odbijao posluživati crnce. Rekao je da bi radije prodao restoran nego ugostio crnce. Kad je po saveznim zakonima ukinuta segregacija crnaca i bijelaca, Maddox je doista prodao restoran ostavši tvrdoglavi segregacionist. Takvog čovjeka Georgija je izabrala za guvernera. Maddox je odbio i spustiti zastavu na pola koplja zbog Kinga, i to je učinjeno tek kad je takav nalog došao s federalne razine. Na sprovodu Martina Luthera Kinga slavna pjevačica Mahalia Jackson otpjevala je pokojnikovu omiljenu gospel pjesmu Take My Hand, Precious Lord.
Švicarci obranili zemlju od višestruko brojnijih napadača (1388.)
Bitka kod Näfelsa između Švicaraca i habsburških snaga dogodila se 9. travnja 1388. godine. Švicarci su se sukobili s čak 16 puta brojnijim neprijateljima i unatoč tome pobijedili. Do okršaja je došlo kod slikovitog alpskog mjesta Näfelsa, smještenog samo 30 kilometara od današnje državice Liechtenstein. Habsburška vojska bila je pod zapovjedništvom grofa Donata von Toggenburga, pripadnika jedne od nekoć najbogatijih feudalnih obitelji sa središnjeg alpskog područja. Jedan odred habsburške vojske predvodio je i grof Hans von Werdenberg-Sargans. Švicarci su se žilavo borili, unatoč velikoj brojčanoj nadmoći protivnika, i uspjeli su na kraju prevladati.
Bitka je stekla gotovo mitski status u švicarskoj svijesti jer je simbolizirala borbu za slobodu švicarskih kantona od habsburških posezanja. Tim je pobjedama moć Habsburgovaca unutar granica konfederacije kantona bila zauvijek slomljena i oni su priznali konfederaciju mirovnim ugovorima 1389. i 1394., a 1474. i formalno su se odrekli svojih feudalnih prava.
Izvor: Povijest.hr
