Papa prvi put ušao u muslimansku džamiju i molio u njoj (2001.)

Dana 6. svibnja 2001. papa sv. Ivan Pavao II. postao je prvi papa u povijesti koji je ušao u muslimansku džamiju i molio u njoj. Taj povijesni posjet džamiji ostvario je papa u Damasku, glavnom gradu Sirije. Ušao je u znamenitu džamiju Umajada, jednu od najstarijih i najvećih na svijetu, prethodno skinuvši cipele iz poštovanja, kao što je običaj na takvim mjestima. Džamija je znamenita i među kršćanima jer je nekoć bila u službi kao kršćanska crkva, a vjeruje se da je u njoj sahranjen sv. Ivan Krstitelj (grobnica na slici). Uz njega je u Damasku bio sirijski veliki muftija Ahmand Kaftaro.

Pritom je papa pozvao na to da kršćani i muslimani, unatoč prijašnjim sukobima, trebaju u treće tisućljeće ući “kao partneri, a ne kao protivnici”. Usto je apelirao na protivljenje bilo kojem obliku vjerskog fundamentalizma te da je mlade ljude potrebno naučiti da drugačije od sebe poštuju i razumiju.

Kasnije je i nasljednik sv. Ivana Pavla II. – papa Benedikt XVI. – također ulazio u muslimanske džamije i molio u njima. Prvi je put papa Benedikt XVI. ušao u znamenitu Sultan Ahmedovu džamiju, tj. Plavu džamiju u Istanbulu, prilikom svog posjeta Turskoj 2006. godine. Benedikt XVI. posjetio je kasnije i džamiju u Jordanu.

Autor zdravoslovnih pouka za Zagrepčane (1841.)

Hrvatski liječnik, književnik i leksikograf Ivan Dežman rođen je 6. svibnja 1841. u Rijeci, a većinu svog kratkog života proveo je u Zagrebu. Nakon završenog studija medicine u Beču dolazi u Zagreb, gdje djeluje kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.

Sastavio je prvi hrvatski medicinski rječnik Rječnik liečničkog nazivlja (1868.), služeći se jezičnim savjetima i rukopisnom građom Frana Kurelca. Sljedeće godine osnovao je društvo za popularna znanstvena predavanja, u kojem je održao više izlaganja iz higijene, kasnije objavljena u knjizi Čovjek prema zdravlju i ljepoti. U knjizi je iznio niz korisnih zdravoslovnih pouka poput: “Pošto znamo, da i kožom dišemo, tj. da se djelovanjem kože može izlučivati salo, podupriet ćemo to djelovanje svaki dan žestoko tarući kožu suhim, hrapavim suknom. Gdje se ne može napomenutimi sredstvi svladati krupnoća, tu će biti, ako stanje tiela dopušta, od koristi vode u Karlsbadu, Marienbadu ili u Heilbrunu, Kissingenu, Kreuzenachu i Emsu”.

Kao književnik djelovao je u čuvenom Šenoinom krugu. Napisao je niz romantičarskih epova (Smrt grofa RabateSmiljan i KoviljkaZrinijadaLjutovid Posavski) te zbirku pjesama Poletar. Napisao i libreto za Zajčevu operu Ban Leget, a objavljivao je i znanstveno-prosvjetne članke u listu Vienac, u kojem je bio i glavni urednik.

Djelujući kao saborski zastupnik zalagao se za osnivanje medicinskog fakulteta te se žestoko protivio Hrvatsko-ugarskoj nagodbi.

Ivan Dežman preminuo je od kolere 1873. u dobi od samo 32 godine. Premda je živio kratko, ostavio je veliki trag u Zagrebu gdje je bio toliko omiljen da je njegov sprovod bio jedan od najposjećenijih u dotadašnjoj zagrebačkoj povijesti.

Njegov sin Milivoj Dežman nastavio je očevim putem kao liječnik, publicist i književnik te je također postao poznatom osobom iz zagrebačkog javnog života. Zbog zasluga i oca Ivana i sina Milivoja zagrebačka ulica iz Ilice prema šumovitom Tuškancu danas nosi jednostavan naziv – Dežmanov prolaz.

piše: Dražen Krajcar

Postignut Guinnessov rekord na Trgu bana Jelačića (2011.)

Foto od:Metro-portal.hr

Dana 6. svibnja 2011. postignut je Guinnessov rekord na Trgu bana Jelačića u Zagrebu formiranjem najvećeg smiješka na svijetu. Čak 786 osoba formiralo je popularni lik Smajlija (engl.Smiley) u žutoj i crnoj boji. Naime, bili su odjeveni u žute i crne kabanice, a fotografirani su s povišenog mjesta na istočnoj strani Trga bana Jelačića, kako bi ih se moglo obuhvatiti u kadru. Time su srušili stari svjetski rekord, koji je u latvijskom glavnom gradu Rigi ranije bio postavio 551 sudionik.

Obaranje rekorda u Zagrebu potvrdila je certificirana Guinnessov sutkinja Tarika Vara, o čemu je izdana i potvrda. Fotografiju golemog smiješka snimio je Šime Strikoman, a ona je ušla u njegov niz milenijskih fotografija. Premda je kasnije taj rekord oboren, milenijska fotografija ostala je kao trajan podsjetnik na činjenicu da i Hrvatska može po nečemu biti vodeća u svijetu.

Izvor: Povijest.hr
PODIJELI