Kako je izgledala prva hrvatska poštanska marka (1918.)

Prva hrvatska poštanska marka puštena je u optjecaj 29. studenog 1918. godine. Na njoj je prikazan rob koji skida okove, što je bila aluzija na izlazak Hrvatske iz sastava Austro-Ugarske, što se dogodilo nešto ranije te godine. Na gornjem rubu marke nalazio se natpis Hrvatska, a s obje strane kratice SHS, što je bio naziv za novonastalu državu u koju se Hrvatska uključila, Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.

Autorstvo likovnog rješenja pripisuje se dvojici dizajnera: Rudolfu Sabljaku za roba, a Rudolfu Valiću za okvir i tekst. Tehnikom kamenotiska marke su izrađene u Zemaljskoj tiskari u Zagrebu. Tiskano je samo 15.000 primjeraka tih maraka.

Prije te prve poštanske marke, u Hrvatskoj su se rabile dugo godina austrijske, odnosno ugarske marke. Inače, prva marka na svijetu nastala je 1840. godine u Velikoj Britaniji i naziva se Penny Black. Kod nas su marke prvi put ušle u optjecaj 1850. godine iz Austrije jer je u to doba Hrvatska bila u sastavu Habsburške Monarhije.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, izdana je i prva njena poštanska marka i to 9. rujna 1991. godine. Ta marka bila je zapravo dodatna tarifa od jednog jugoslavenskog dinara za zračnu poštu Zagreb – Dubrovnik.

piše: Dražen Krajcar

Richard Byrd izveo prvi let preko Južnog pola (1929.)

Dana 29. studenog 1929. izveden je prvi let preko Južnog pola. Taj pothvat ostvario je američki mornarički časnik Richard Byrd zrakoplovom Ford Trimotor. Radilo se o razmjerno velikom zrakoplovu raspona krila od preko 23 metra. Bio je opremljen s tri 9-cilindrična motora zvjezdastog rasporeda, pri čemu je svaki mogao razviti do 420 konjskih snaga (ukupno 1260 konjskih snaga). Zajedno s Byrdom letjeli su na Južni pol još i pilot Bernt Balchen, radio-operater Harold June i fotograf Ashley McKinley.

Let preko Južnog pola izazvao je veliku pozornost javnosti, a Byrd je oko tri tjedna kasnije promaknut u čin admirala, čime je postao najmlađi admiral u povijesti američke mornarice. Inače, Byrd je stekao slavu već tri godine ranije, kad je pokušao preletjeti i Sjeverni pol. Tom je prilikom bio nagrađen američkim najvišim vojnim odlikovanjem – poznatom Medaljom časti (Medal of Honor).

Nakon uspješnog prelijetanja Južnog pola, Byrd je tvrdio da su njegove ekspedicije bile prve u povijesti koje su preletjele i Sjeverni i Južni pol. Ipak, pitanje je da li je Byrd 1926. doista preletio Sjeverni pol jer oko toga postoje brojne kontroverze. Njegovo prelijetanje Južnog pola, naprotiv, nije osporavano.

Ratni kancelar Theobald von Bethmann Hollweg (1856.)

Dana 29. studenog 1856. godine rođen je Theobald von Bethmann Hollweg, njemački kancelar koji je imao veliku ulogu uoči Prvog svjetskog rata. Rodio se u pruskom mjestu Hohenfinow, pedesetak kilometara od Berlina i blizu današnje njemačko-poljske granice. Potjecao je po ženskoj liniji iz vrlo bogate obitelji Bethmann, koja je nekoć živjela u Frankfurtu na Majni, a posjedovala je jednu od najvećih banaka na njemačkom području.

Bethmann je 1905. postao pruskim ministrom unutarnjih poslova, a 1909. kancelarom Njemačkog Carstva. Na toj je poziciji ostao sve do 1917. godine, tako da je bio na ključnoj političkoj poziciji u doba ulaska Njemačke u Prvi svjetski rat, kao i tijekom većeg dijela tog rata.

Često se kancelara von Bethmann Hollwega optužuje za brzo izbijanje Prvog svjetskog rata. Naročito se pritom ističe njegova podrška Austro-Ugarskoj nakon atentata na Franju Ferdinanda u Sarajevu. Naime, jedino je uz njemačku podršku Austro-Ugarska bila spremna objaviti rat na široj razini (njemačke vojne snage i njena industrija pružale su snažan oslonac pri eventualnom vođenju rata). S druge strane, kancelar von Bethmann Hollweg svojevremeno je želio Njemačku približiti Ujedinjenoj Kraljevini, no to mu nije uspjelo.

Tijekom Prvog svjetskog rata von Bethmann Hollweg bio je doduše i dalje kancelar, no u praksi je vodeću riječ u Njemačkoj imao glavni stožer njemačke vojske, koji je često provodio radikalniju politiku od one koju je von Bethmann Hollweg želio. Ostavku je konačno dao sredinom 1917. godine, dok je rat još uvijek trajao.

Zanimljivo je da je von Bethmann Hollweg 1919. zatražio od pobjedničkih sila da se njemu sudi umjesto njemačkom caru Vilimu (Wilhelmu) II. iz dinastije Hohenzollern. Dakako, taj je njegov zahtjev bio ignoriran. Ostatak života proveo je von Bethmann Hollweg u mirovini, a umro je od posljedica upale pluća točno na Novu godinu 1921. godine.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI