Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991.
Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana.
Počinile su ga snage JNA (mahom sastavljene od Srba) i srpske milicije, dana 21. listopada 1991., u doba najžešćih borbi rata u Hrvatskoj.
Zločin su pobunjeni Srbi izvršili na lokaciji nedaleko od sela Baćina, kod Hrvatske Dubice, u središnjoj Hrvatskoj.
Za vrijeme velikosrpske agresije, to područje je bilo predmetom izravnih teritorijalnih pretenzija pobunjenih Srba i velikosrpskih krugova u Srbiji i BiH.
Većina civila je napustila područje za vrijeme srpskih napada koji su počeli u rujnu 1991. Napadačima je zapovjedao osuđeni srpski ratni zločinac Milan Martić, a napadačke postrojbe su činile JNA, Teritorijalna obrana i t.zv. “Milicija RSK”.
Oko 7. listopada, srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice.
Oko 120 seljana Hrvata, mahom starije dobi je ostalo živjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Baćinu.
U jutro 20. listopada 1991., srpske postrojbe su odvele 53 seljana iz Dubice i držala ih u vatrogasnom domu. Za vrijeme dana i iduće noći, desetero njih je bilo pušteno zbog toga što su bili Srbi ili u svezi sa Srbima.
Idućeg dana, 21. listopada 1991., paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baćina. Najmanje 13 drugih ne-Srba civila se još dovelo na isto mjesto iz Cerovljana. Svih 56 je smaknuto na mjestu.
U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baćina i 24 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji.
Događaje su opisali svjedoci na suđenju Slobodanu Miloševiću i ostalima na Haaškom sudu.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/
Alfred Nobel – pripadnik najbogatije naftaške obitelji u Ruskom Carstvu (1833.)
Dana 21. listopada 1833. godine rođen je Alfred Nobel, švedski izumitelj i poduzetnik. Rodio se u švedskom glavnom gradu Stockholmu, u kući koja je stajala na današnjoj adresi Norrlandsgatan 9. Riječ je o lokaciji udaljenoj samo oko 700 metara od kraljevskog dvorca u Stockholmu. Otac mu se zvao Immanuel Nobel, a majka Andriette rođ. Ahlsell.
Alfred Nobel imao je tri brata koja su doživjela odraslu dob: Roberta, Ludviga i Emila Oskara. Najmlađi je brat, spomenuti Emil Oskar, poginuo pri eksploziji nitroglicerina u očevoj tvornici. Preostala dva brata, Robert i Ludvig (oba starija od Alfreda), osnovala su u Ruskom Carstvu naftnu kompaniju Braća Nobel (poznatu i pod kraticom BraNobel), u kojoj je i Alfred imao manji udio. Ta je kompanija iskorištavala naftne izvore kod Bakua, današnjeg glavnog grada Azerbajdžana. Uoči početka Oktobarske revolucije bila je kompanija BraNobel najveća naftna kompanija u Ruskom Carstvu, a i jedna od najvećih na svijetu.
Alfred Nobel prijavio je preko 350 patenata, a postao je poznat po eksplozivu. Neki su tvrdili da je do tog izuma došao slučajno, no on je tvrdio da je eksploziv rezultat dugotrajnih istraživanja. Afred Nobel od svog je razmjerno malog udjela u dionicama ostvario velik prihod, koji je dijelom otišao na znamenitu Nobelovu nagradu. Ostali njegovi prihodi uvelike su potjecali od prodaje eksploziva i oružja. Alfred Nobel preminuo je 1896. godine, u 64. godini, kao posljednji preživjeli od braće Nobel.
Maršalovi Otoci – mikrodržava koja sadrži znameniti atol Bikini (1986.)
Dana 21. listopada 1986. godine nezavisnost su dobili Maršalovi Otoci, država u Tihom oceanu. Naziv su dobili po britanskom istraživaču Johnu Marshallu (1748. – 1819.), koji ih je posjetio 1788. godine. Tada su na njima živjeli Mikronežani. U drugoj polovini 19. stoljeća to su otočje su zauzeli Nijemci, a nakon Prvog svjetskog rata dobili su ga Japanci u okviru mandata Lige naroda.
Tijekom Drugog svjetskog rata Maršalske Otoke osvojile su Sjedinjene Američke Države, kao pobjednice nad carskim japanskim oružanim snagama. Godine 1979. Amerikanci su otočju dali samoupravu, a spomenute 1986. i nezavisnost. Ipak, do danas su Maršalski Otoci ostali povezani sa SAD-om, u okvirima tzv. slobodne asocijacije. Po točkama dogovora o slobodnoj asocijaciji SAD osigurava Maršalskim Otocima obranu, a na njima se koristi američki dolar kao sredstvo plaćanja.
Maršalski Otoci ubrajaju se u tzv. mikrodržave. U sastavu Maršalskih otoka nalazi se i znameniti atol Bikini, na području kojeg je SAD vršio nuklearne testove. Ondje je detonirana i najsnažnija američka termonuklearna bomba ikada testirana (snage otprilike 15 megatona).
Krunski princ Salman Al Khalifa – vjerojatni budući kralj Bahreina (1969.)
Potencijalni budući kralj Bahreina, krunski princ Salman bin Hamad bin Isa Al Khalifa rodio se 21. listopada 1969. godine. Studirao je na uglednim sveučilištima: na Američkom sveučilištu u američkom glavnom gradu Washingtonu te na znamenitom Cambridgeu. Rodio se s tilulom šeika, a 1999. godine dodijeljena mu je titula krunskog princa, koja označava predviđenog nasljednika prijestolja u Bahreinu.
Krunski princ Salman najstariji je sin današnjeg bahreinskog kralja Hamada bin Ise Al Khalife, koji je do 2002. godine bio emir, a tada se proglasio kraljem. Nakon očevog proglašenja kraljevstva krunski princ Salman uzdignut je s ranga Njegove Visosti na rangNjegove Kraljevske Visosti. Krunski princ Salman Al Khalifa imao je velik utjecaj na dovođenje Formule 1 u Bahrein (Velika nagrada Bahreina prva je u povijesti Formule 1 koja se održava na području Bliskog istoka).
Inače je Kraljevina Bahrein malena država, površine samo 765 četvornih kilometara, čime je tek nešto veća od površine Grada Zagreba.
Švedski vladar Birger Magnusson – utemeljitelj Stockholma (1266.)
Dana 21. listopada 1266. godine umro je Birger Magnusson, najmoćniji čovjek svog vremena u Švedskoj. Smatra ga se utemeljiteljem Stockholma, današnjeg švedskog glavnog grada. Birger Magnusson nije nosio titulu kralja, nego jarla (titula slična engleskoj tituli earla, tj. grofa), no toliko je učvrstio svoju vlast da je čak nazvan i „prvim pravim švedskim kraljem“. Titula jarla u srednjovjekovnoj Švedskoj dodjeljivala se obično drugom čovjeku u državi, odmah nakon kralja. Upravo je Birger Magnusson bio posljednji jarl u povijesti Švedske. Zanimljivo je da se u latinskim dokumentima njega obično tituliralo naslovom “Dux Sweorum” (knez ili vojvoda Šveđana).
Odigrao je ključnu ulogu u konsolidaciji Švedske u jedinstvenu državu, koja je tijekom njegove vladavine uspjela osvojiti čak i teritorij današnje Finske. Birger Magnusson ujedno je utemeljitelj cijele jedne kraljevske dinastije jer je već njegov sin Valdemar postao švedskim kraljem. Birgerova dinastija zatim je naraštajima vladala Švedskom, a došli su čak i na dansko te norveško prijestolje.
Izvor: Povijest.hr
