Dogodilo se na današnji dan 17.09.

143

17. rujna 1787. Američki ustav – što ne znate o najstarijem ustavu na svijetu?

Piše: Petar Horvatić

Američkom je ustavu često prigovarano da štiti robovlasnike. Naime, od potpisnika ustava dvanaestorica su posjedovala plantaže s robovima, a još dvojica su robove posjedovala privatno.

Na današnji se dan u Sjedinjenim Američkim Državama slavi Dan ustava, jer je toga dana 1787. godine izrađen američki ustav. U Philadelphiji ga je izradilo tijelo od 55 delegata američkih država. Tih 55 osoba može se smatrati očevima osnivačima SAD-a. Između njih, 49 su bili protestanti, a tri katolici. Po zanimanju, trinaestorica su bili trgovci, dvojica znanstvenici, a trojica liječnici.

Sedmorica su se bavila kupoprodajom zemljišta, a jedanaestorica su bili veliki investitori u vrijednosne papire. Dvanaestorica su posjedovala plantaže s robovima, a još dvojica su robove privatno posjedovala. Američkom je ustavu često prigovarano da štiti robovlasnike. Od potpisivanja pa do danas, ustavu je dodano 37 amandmana.

Ustav je temeljni državni zakon s kojim moraju biti usklađeni svi ostali zakonski propisi. Skoro najstariji pisani ustav na svijetu, dakle, imaju Sjedinjene Američke Države, koje su ga 17. rujna 1787. godine usvojile na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji. Taj je Ustav još uvijek na snazi, a sastoji se od preambule i sedam povećih članaka.

Tijekom vremena dopunjen je sa 27 amandmana od kojih je prvih deset objedinjeno u Zakon o pravima. Među njima su i čuveni prvi amandman o slobodi izražavanja i drugi o slobodi držanja vatrenog oružja. Jedan od kasnije odbačenih amandmana bio je onaj o prohibiciji, odnosno zabrani točenja i konzumiranja alkohola.

Izvor: narod.hr


 

 

Kralj brašna iz čijih se mlinova moglo proizvesti preko milijun štruca kruha dnevno (1899.)

Dana 17. rujna 1899. godina umro je bogati poduzetnik Charles Alfred Pillsbury – vlasnik svojedobno najvećeg mlinarskog poduzeća na svijetu. Pillsbury je u američkom gradu Minneapolisu podigao najveći svjetski paromlin. U njegovo je doba Minneapolis bio najveće mlinarsko središte na cijelom svijetu, a na drugom mjestu bila je Budimpešta (tada u sastavu Austro-Ugarske). Naime, Mađari su svojedobno uspjeli postići da se žito iz gotovo cijele prostrane Panonske nizine slijeva u Budimpeštu gdje se od njega mljelo brašno.

Pillsburyjev ujak bio je guverner Minnesote – američke savezne države čiji je Minneapolis najveći grad. Premda ga je ujak uveo u mlinarsku industriju, Charles je vlastitim idejama unaprijedio proizvodnju brašna i doveo je na novu razinu. Uveo je vlastitu marku brašna Pillsbury’s Best. To je smatrano najboljim brašnom na svijetu. Mljeveno je pomoću tada modernih čeličnih valjaka, a ne zastarjelog kamena.

Grad Minneapolis postao je divovsko mlinarsko središte uvelike zbog rijeke Mississippi na kojoj se nalazi vodopad Saint Anthony. Na tom je vodopadu bio sagrađen niz mlinova pokretanih snagom vode. Charles Alfred Pillsbury sagradio je na rijeci Mississippi golem mlin nazvan Pillsbury A. To je tijekom čak 40 godina bio najveći mlin na svijetu. Imao je dva vodenička kola, od kojih je svako davalo navodno po 1.200 konjskih snaga (bez premca u vodeničkim mlinovima). Taj je mlin mogao proizvoditi čak 890.000 kilograma brašna na dan, od čega se moglo napraviti preko milijun štruca kruha.

Početak pokreta Occupy Wall Street(2011.)

Sedamnaesti rujna 2011. godine smatra se danom početka pokreta Occupy Wall Street. Naime, tog su dana započele demonstracije na Manhattanu u New Yorku sa središtem u parku Zuccotti, smještenom stotinjak metara od poznatog Wall Streeta. Zuccotti Park nalazi se gotovo u središtu njujorškog Financijskog okruga (engl. Financial District).

Pokret Occupy Wall Street izvorno je bio, između ostaloga, usmjeren protiv konzumerizma i prevlasti moćnih korporacija u gospodarstvu. Naglašavana je nepravednost nejednake raspodjele bogatstva, a osobito je osuđivan neoliberalni kapitalizam, kao i pogodovanje krupnom kapitalu. S vremenom je Occupy pokret dobio mnoge izdanke, a proširio se na sve svjetske kontinente.

Na prvom masovnom okupljanju bilo je prisutno oko 1000 ljudi. Isprva pri Occupy Wall Street demonstracijama nije bilo nasilnog tretiranja prosvjednika, no s vremenom su izbili incidenti. Za početak pokreta uvelike je bila zaslužna kanadska organizacija Adbusters.

Prvi general u svemiru (1930.)

Prvi general u svemiru (1930.)

Dana 17. rujna 1930. godine rođen je Thomas P. Stafford, čovjek koji je postao američki astronaut, a zatim i prvi general u svemiru. Naime, upravo je Stafford, na misiji Apollo-Sojuz iz 1975. godine postao prva osoba s generalskim činom ikada lansirana u svemir (tada je imao čin brigadnog generala u Američkom ratnom zrakoplovstvu).

Thomas P. Stafford rođen je u gradiću Weatherfordu u Oklahomi, stotinjak kilometara od granice s Teksasom. Danas je general Stafford vrlo slavan u svom rodnom mjestu. Naime, po njemu je nazvan tamošnji aerodrom (Thomas P. Stafford Airport), kao i muzej posvećen zrakoplovstvu i svemiru (Stafford Air & Space Museum).

Stafford se NASA-i priključio 1962. godine, a prethodno je bio testni pilot Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF). U svemiru je Stafford bio četiri puta (misije Gemini 6A, Gemini 9A, Apollo 10 i Apollo-Sojuz). Stafford je i jedan od troje ljudi koji po Guinnnessovoj knjizi rekorda drže apsolutni rekord u brzini leta kroz svemir. Naime, Apollo 10, kojim je upravo Stafford zapovijedao, postigao je pri povratku iz Mjesečeve orbite prema Zemlji veću brzinu od bilo koje druge svemirske letjelice s ljudskom posadom u povijesti. Stafford je tijekom karijere dosegao čin generala s čak tri zvjezdice. Bio je i nominiran za Nobelovu nagradu za mir (za svoje djelovanje na misiji Apollo–Sojuz, gdje je blisko surađivao sa sovjetskim zapovjednikom Aleksejem Leonovom).

Američku vojsku u Ratu za nezavisnost ustrojio je Nijemac (1730.)

Dana 17. rujna 1730. godine rođen je jedan od Nijemaca koji su najviše pomogli u ostvarivanju nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država – znameniti Friedrich Wilhelm von Steuben, poznat i kao barun von Steuben. On je rođen u njemačkom gradu Magdeburgu, na području vlasti pruskog kralja. Postao je pruski vojni časnik, vremenom napredovavši do čina kapetana. Radio je u generalštabu najslavnijeg njemačkog kralja-vojnika – Fridrika Velikog. Tamo je stekao neprocjenjivo iskustvo funkcioniranja pruskog generalštaba (glavnog stožera). Naime, koncept generalštaba bio je u to doba u svijetu malo poznat, a pruska vojska je ostvarivala velike uspjehe na bojištima.

Nakon što je u pruskoj vojsci došlo do smanjivanja kadra, von Steuben je ostao nezaposlen. Počeo se lažno nazivati barunom, premda nije imao pravo na tu titulu. Imao je sreću da je predstavljen francuskom ministru obrane, koji je prepoznao njegov potencijal. Naime, u to je vrijeme Francuska bila saveznica novoproglašenog SAD-a koji se borio protiv Britanaca za samostalnost. Francuski ministar procijenio je da bi pruski stožerni časnik dobro došao mladoj i neiskusnoj američkoj vojsci, pa je upoznao von Steubena s Benjaminom Franklinom, tadašnjim američkim poslanikom u Francuskoj. Amerikanci su bili zadovoljni i von Steuben je uskoro brodom krenuo u Ameriku.

U SAD-u ga je general George Washington, glavni zapovjednik američke vojske, korisno upotrijebio. Von Steuben je obučavao američke vojnike i časnike. Zaslužan je za mnoge reforme u vojsci. Primjerice, naučio ih je koristiti bajunete u borbi, pa se pobjeda Amerikanaca u Bitki kod Stony Pointa pripisuje upravo von Steubenu. Naime, u toj su bitki dobro obučeni američki vojnici uspjeli nenabijenih pušaka svladati neprijatelja samo ubodima bajuneta. Von Steben je bio nemilosrdan u obučavanju vojnika. Primjerice, budući da nije znao engleski jezik, zaposlio je jednog časnika da umjesto njega na engleskom jeziku psuje na američke vojnike koji nisu zadovoljavali stroga mjerila.

George Washington počastio je von Steubena visokom službom glavnog inspektora američke vojske. Primio je i američko državljenstvo. Umro je u dobi od 64 godine u američkoj saveznoj državi New York.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI