Praizvedba opere Nabucco Giuseppea Verdija (1842.)

Dana 9. ožujka 1842. izvedena je prvi put u povijesti znamenita opera Nabucco talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija. Praizvedba je održana u milanskoj operi La Scala i doživjela je golem uspjeh, čime se trajno učvrstio Verdijev status uglednog opernog kompozitora. Puni naziv te opere glasio je na talijanskom jeziku Nabucodonosor, a njen je sadržaj govorio o babilonskom kralju Nabukodonsoru II., koji je vladao tijekom 7. i 6. stoljeća prije Krista.

Tema opere zasnivala se na dijelovima Biblije (Svetog Pisma), koji govore o spomenutom kralju i njegovom odnosu prema Židovima. Verdi je u trenutku praizvedbe svoje opere imao samo 28 godina, a njome je postao poznat diljem svijeta (već 1848. izvođena je ta opera čak i u New Yorku). Osobito je slavan postao Zbor židovskih sužnjeva iz te opere, poznat po svom talijanskom početnom tekstu “Va, pensiero”.

Skraćeno ime Nabucco za tu operu ustalilo se tek u nešto kasnijem vremenu. Na spomenutoj praizvedbi u Milanu dirigentsku je palicu imao Eugenio Cavallini, dok je glavni lik Nabucca, tj. Nabucodonosora, izvodio bariton Giorgio Ronconi. Ženski lik Abigaille izvodila je talijanska sopranistica Giuseppina Strepponi, koja je u tom trenutku imala 26 godina. Zanimljivo je da se Verdi njome kasnije i oženio.

Franz Joseph Gall – začetnik frenologije (1758.)

Dana 9. ožujka 1758. rođen je Franz Joseph Gall, jedan od začetnika frenologije. Danas se frenologiju smatra pseudoznanstvenom disciplinom, koja nema podlogu u stvarnosti, no u 19. stoljeću bila je vrlo popularna. Gall se rodio u njemačkom gradu Tiefenbronnu, u dobrostojećoj obitelji. Studirao je medicinu, a karijeru je ostvario u Beču, prijestolnici Habsburške Monarhije.

Razvio je teoriju o tome da pojedini dijelovi ljudskog mozga imaju određenu funkciju, a da se naglašenost neke osobine kod pojedine osobe može opipati kao izbočenje na lubanji nad pripadajućim dijelom mozga. Radi svojih istraživanja sakupio je Franz Joseph Gall navodno više od 120 lubanja preminulih osoba. Disciplina zasnovana na Gallovoj ideji nazvana je frenologijom, a popularnom je ostala još mnogo desetljeća nakon njegove smrti 1828. godine.

Premda je Gall stekao znatnu popularnost i ugled, naposljetku su u Austriji osudili njegove teorije. Preselio se u Pariz, upravo u doba Francuske revolucije, a tamo je opet stekao određenu popularnost. Ipak, u razdoblju vladavine Napoleona Bonapartea njegove su ideje većinom odbacili i ondje, no on je zadržao određeni ugled i standard života. Preminuo je u Parizu.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI