1. gardijska brigada “Tigrovi”

1. mehanizirana gardijska brigada “Tigrovi” bila je najelitnija i najbolje opremljena vojna jedinica Hrvatske vojske (HV). Istaknula se tijekom Domovinskog rata. Vojna baza i zapovjedništvo jedinice bilo je u Zagrebu.

Prvotno je oformljena 5. studenog 1990. u vojnoj bazi Rakitje (Jedinica za posebne namjene Rakitje). Bila je formirana od dobrovoljaca i dijelova Hrvatske policije (koja je bila oslonac za novu Hrvatsku vojsku). Jezgru su predstavljali su novouvježbani pripadnici hrvatskih redarstvenika na tečaju Prvi hrvatski redarstvenik. U početku, nedostatak opreme je značio da je jedinica bila potpuno Pješačka brigada, ali je ovo ubrzo ispravljeno i jedinica je postala Motorizirana Pješačka Brigada do rujna 1991, kada su veće vojne operacije počele.

Vukovar

Kada je rat počeo, Prva Brigada je bila upućena u Istočnu Slavoniju, koja je bila najteže napadnuta. Bitka za Vukovar, vitalna borba prve faze rata, je bilo gdje su elementi brigade prvi put doživjeli vatreno krštenje. Kako je grad bio pod teškim napadima od jakih tenkovskih i mehaniziranih snaga Jugoslavenske Narodne Armije (JNA), ubrzo je bio opkoljen i pod opsadom. Dijelovi Prve Gardijske Brigade su ostali unutar grada. Grad će pasti, ali su neki od opkoljenih vojnika uspjeli izvesti proboj i pobjeći prije pada grada.

U jesen 1991. godine sastavi brigade koji su dotada bili razbacani po mnogim bojištima konačno se sastavlja na novljanskom ratištu na kojemu preuzima inicijativu te tijekom studenog i prosinca 1991. počinje s potiskivanjem neprijateljskih snaga i oslobađanjem dotada okupiranih područja zapadne Slavonije.

Kako je bitka za vojarne uglavnom završila tijkom kasnog rujna, i Hrvati su zarobili dosta teške opreme iz vojarni JNA, Prva Gardijska Brigada je bila opremljena sa tenkovima i oklopnim vozilima i prvi tenkovski bataljun bio je oformljen. Do kraja 1992, Brigada je bila preuređena u Prvu Mehaniziranu Gardijsku Brigadu.

1992-1994

Sredinom 1992, brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika, što je uspješno završeno i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine.

Dijelovi brigade bili su uključeni u Operaciju Maslenica tijekom 1993.

Tijekom 1994, Hrvatska je vojska bila uglavnom neaktivna i period je proveden u treningu i opremanju.

Završne operacije

Status i oprema brigade značili su da je ona uvijek korištena u najgorim borbama. Kada je Hrvatska vojska krenula iz defenzivne u ofenzivnu strategiju tijekom 1993, vojna doktrina je bila bazirana na varijaciji blitzkrieg strategije u kojoj slabije jedinice drže front, a Gardijske brigade – poput Tigrova – bi bili korišteni za probijanje obrane, zatim izolaciju i uništenje neprijateljskih formacija. Ova je taktika bila korištena sa velikim uspjehom tijekom 1995.

U svibnju 1995, za vrijeme Operacije Bljesak, Prva Gardijska Brigada je vodila jedan od dva glavna napadna pravca koji su razdijelili i uništili Srpske snage u Zapadnoj Slavoniji.

Brigada je sudjelovala u Operaciji “Ljeto ’95” u Bosni i bila je instrumentalna u zauzimanju planinskog terena istočno od pobunjeničke Republike Srpske Krajine što će biti od vitalne važnosti za nadolazeću operaciju.

Za Operaciju Oluja, brigada je bila postavljena na zapadni sektor (sjeverno od Gospića) i bila je glavni udarni element odgovoran da dosegne granicu sa Bosnom i Hercegovinom na toj liniji. Brigada je oslobodila Plitvice (gdje je pala prva žrtva rata 1991 u Krvavom Uskrsu na Plitvicama) i dosegla je granicu, spojivši se sa elementima Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) – jedan od ciljeva operacije bila je i deblokada Bihaćkog džepa gdje je bio opkoljen Peti Korpus ABiH. Nakon dosega granice, brigada je – zajedno sa snagama BiH – nastavila napredovati prema sjeveru.

Nakon Oluje, Hrvatske i Bosanske snage su bile u općoj protuofenzivi i Prva Gardijska Brigada je bila jedna od jedinica poslanih u Bosnu za tu svrhu, gdje je uspješno sudjelovala u oslobađanju zapadne Bosne, okupirane od pobunjenih Srba još od 1992. Kombinacija uspješne protuofenzive i NATO bombardiranja (Operacija Namjerna sila) je prisilila Srbe da pristanu na mirovne pregovore.

Poslije rata

Nakon Daytonskog sporazuma, Hrvatska je smanjila svoje vojne snage u skladu sa mirovnim sporazumom. Unatoč tome, i radi elitnog statusa brigade, ona je još uvijek najefektivniji element Hrvatskih oružanih snaga.

Bila je ujedno i prva Hrvatska brigada koja je reorganizirana prema NATO-vim standardima.

Njezini pripadnici uspješno su sudjelovali u nizu multilateralnih i bilateralnih vojnih vježbi, te su prva postrojba Hrvatske Vojske koja je sa pjesačkim snagama sudjelovala u misiji ISAF u Afganistanu.

Postrojba danas

U procesu preustroja OSRH, 1. gardijska brigada “Tigrovi”, ukomponirana je u sastav novostvorene Gardijske motorizirane brigade, zajedno sa 2. brigadom “Gromovi”, 4. brigadom “Pauci” i 9. brigadom “Vukovi”.
Naziv i simbole Tigrova danas nosi 1. mehanizirana bojna “Tigrovi” Gardijske motorizirane brigade.

Izvor: Hrvatska Wikipedija

 


 

 

Predstavljen operativni sustav Android (2007.)

Dana 5. studenog 2007. predstavljen je operativni sustav Android, namijenjen izvorno mobilnim uređajima. U predstavljanje Androida uključile su se, između ostalih, kompanije Google, HTC, Sony, Samsung, T-Mobile, Qualcomm i Texas Instruments. Cilj je bio stvoriti operativni sustav otvorenog koda, koji se danas koristi većinom na touchscreen uređajima.

Do danas je Android postao vodećim operativnim sustavom za mobilne uređaje, a broj njegovih korisnika nadmašio je milijardu. Zanimljivo je da od 2009. nove verzije Androida dobivaju redovito imena po slasticama. Evo primjera:

Cupcake (Android 1.5)

Donut (Android 1.6)

Eclair (Android 2.0–2.1)

Froyo (Android 2.2–2.2.3)

Gingerbread (Android 2.3–2.3.7)

Honeycomb (Android 3.0–3.2.6)

Ice Cream Sandwich (Android 4.0–4.0.4)

Jelly Bean (Android 4.1–4.3.1)

KitKat (Android 4.4–4.4.4)

Lollipop (Android 5.0)

Pobjeda Fridrika Velikog nad dvostruko brojnijim neprijateljem (1757.)

Petog studenog 1757. dogodila se Bitka kod Rossbacha, koja je predstavljala jednu od najsjajnijih pobjeda pruskog kralja Fridrika Velikog u Sedmogodišnjem ratu. Mjesto Rossbach, kod kojeg se dogodila bitka, nalazi se u Saskoj, 30-ak kilomatara od grada Leipziga.

Bitku kod Rossbacha uzima se za primjer uspješnog manevriranja, u kojem je kralj Fridrik Veliki uspio brzim pomicanjima trupa poraziti neprijatelje uz vrlo male osobne gubitke (gubici naneseni naprijatelji bili su višestruko veći). Taj je podatak još impresivniji s obzirom da su Fridrikovi protivnici na početku bitke raspolagali gotovo dvostruko brojnijim snagama.

Protivnici kralja Fridrika Velikog bili su Habsburgovci i Francuzi, pri čemu je habsburškim snagama zapovijedao princ Joseph Maria Frederick Wilhelm von Sachsen-Hildburghausen. On je za hrvatsku povijest zanimljiv jer je svojedobno bio zapovjednik na području vojne krajine, u kojoj je izvršio znatne reforme. Premda se na bojnom polju nije toliko proslavio, smatralo ga se u načelu dobrim vojnim organizatorom i reformatorom. Francuski vojni zapovjednik u Bitki kod Rossbacha bio je Charles de Rohan, nositelj titule princa od Soubisea (i princ von Sachsen-Hildburghausen i princ od Soubisea postali su maršalima).

U borbi za prava žena glasovala protuzakonito na izborima (1872.)

Dana 5. studenog 1872. Amerikanka Susan B. Anthony glasovala je na predsjedničkim izborima u SAD-u, što je u to vrijeme bilo doživljavano kao protuzakonit čin. Zbog tog je svog prijestupa uhićena i izvedena na suđenje u okrugu Monroe u američkoj saveznoj državi New York.

Uhitio ju je zamjenik saveznog šerifa, a uz nju je uhićeno još 14 žena, koje su također pokušale glasovati na izborima. Međutim, od svih njih suđenje je održano samo za Susan B. Anthony, zbog njene vodeće uloge u pokretu za prava žena. Osuđena je i kažnjena kaznom od 100 dolara, koju je odbila platiti. Vlasti su na kraju procijenile da ju ipak ne bi bilo razborito stavljati u zatvor zbog odbijanja plaćanja pa je na tome ostalo.

Susan Brownell Anthony rođena je 15. veljače 1820. u američkoj saveznoj državi Massachusetts. U trenutku spomenutog pokušaja glasovanja na izborima imala je 52 godine. Osim što je bila borac za prava žena, borila se i za ukidanje ropstva. i to još u razdoblju znatno prije Građanskog rata. Žene su pravo glasovanja na izborima u SAD-u dobile tek 1920. godine, usvajanjem 19. amandmana na Američki ustav. Susan B. Anthony to, nažalost, nije doživjela jer je preminula 14 godina ranije – u ožujku 1906. godine.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI