Papa Franjo molio za liječnike i zdravstvene radnike

Papa Franjo je danas na jutarnjoj misi svoju molitvu posvetio zdravstvenom osoblju koje se svim snagama zauzima u pomoći zaraženima koronavirusom, a posebno na područjima na kojima je najviše zaraženih virusom COVID-19. Molio je također za vlasti, koje često nailaze na nerazumijevanje u upravljanju u ovom tako teškom trenutku. U propovijedi je Papa potaknuo vjernike da otkriju Boga kao dobroga Oca te objasnio kako se ispovjediti bez svećenika

Jučer sam primio poruku jednoga svećenika iz okolice Bergama koji traži da se moli za liječnike u Bergamu, Trevigliu, Bresci i Cremoni, koji (…) daju vlastiti život kako bi pomogli bolesnima, kako bi spasili život drugih. Molimo također za vlasti; nije im lako upravljati u ovom trenutku i često trpe zbog nerazumijevanja. Liječnici, bolničko osoblje, volonteri ili vlasti, u ovom su trenutku oni stožeri koji nam pomažu ići naprijed i štite nas u ovoj krizi. Molimo za njih – rekao je Papa.

Komentirajući prvo čitanje, uzeto iz Knjige proroka Hošee (Hoš 14, 2-10), Papa je potaknuo vjernike da ne razgovaraju s Bogom kao sa sudcem, već kao s dobrim Ocem koji ljubi i uvijek prašta. „Vrati se, Izraele, Gospodinu Bogu svome“ – te riječi papu Franju podsjećaju – kako je rekao – na pjesmu koju su talijanske obitelji u Buenos Airesu rado slušale, a ona kaže: ‘Vrati se svojem tati. Opet će ti pjevati uspavanku’. Vrati se; tvoj ti tata kaže da se vratiš. Bog je tvoj tata; nije sudac.

Te su misli podsjetile Papu na 15. odlomak Lukina Evanđelja, u kojem se govori o izgubljenom i nađenom sinu, o ocu koji je izdaleka ugledao sina, jer ga je čekao. Vrati se svome Ocu, On te čeka. To nam govori Božja nježnost, posebno u korizmi. Međutim, netko može reći: ‘ Ne, oče, sramim se vratiti jer… svašta sam učinio…“ Što na to kaže Gospodin? – upitao je Papa.

„Iscijelit ću ih od njihovih otpada, od svega ću ih srca ljubiti; jer gnjev se moj odvratio od njih.« Bit ću kao rosa Izraelu; kao ljiljan on će cvasti, pustit će korijen poput jablana, nadaleko pružat će izdanke. Ljepota će mu biti kao u masline, miris poput libanonskog“ – kazao je navodeći riječi iz Knjige proroka Hošee te dodao – Vrati se svome ocu koji te čeka. Bog nježnosti će nas ozdraviti (…) od brojnih ranā u životu i od brojnih ružnih stvari koje smo učinili.

Moramo misliti na to da vratiti se Bogu znači vratiti se u očev zagrljaj. Isto tako – prema Papinim riječima – valja misliti na obećanje proroka Izaije: „Budu l’ vam grijesi kao grimiz, pobijeljet će poput snijega“. On je u stanju preobraziti nas, On je u stanju promijeniti srce, ali želi nam prepustiti prvi korak, taj da se vratimo. To ne znači ići Bogu, nego vratiti se kući. Korizma uvijek smjera na obraćenje srca koje se u kršćanskom običaju ostvaruje u sakramentu ispovijedi. To je trenutak za – kako se kaže, „srediti račune“, ali to mi se ne sviđa – to je trenutak kada trebamo dopustiti da nas Bog obijeli, da nas Bog pročisti, da nas Bog zagrli – istaknuo je Papa.

Papa: Kako primiti oprost do prve prilike za ispovijed

Osobe koje umiru bez kapelana, obitelji zatvorene u kući i u nemogućnosti doći do svećenika zbog zaraze virusom COVID-19; u propovijedi održanoj u Domu svete Marte papa Franjo je citirao Katekizam Katoličke Crkve i „savršeno kajanje“ kojim se opraštaju grijesi dok ne bude moguće otići na ispovijed

Osobe koje umiru bez kapelana, obitelji zatvorene u kući i u nemogućnosti doći do svećenika zbog zaraze virusom COVID-19; u propovijedi održanoj u Domu svete Marte papa Franjo je citirao Katekizam Katoličke Crkve i „savršeno kajanje“ kojim se opraštaju grijesi dok ne bude moguće otići na ispovijed.

‘Salus animarum’, spas duša, vrhovni je zakon Crkve, bitno mjerilo koje određuje on što je ispravno. Zbog toga Crkva uvijek, na sve načine, nastoji pružiti mogućnost za pomirenje s Bogom svima koji to žele, koji traže, koji čekaju ili su svjesni svojega stanja i osjećaju potrebu da ih se sasluša, voli, da im se oprosti. U ovo vrijeme krize zbog pandemije, s teško bolesnim osobama koje su izolirane na odjelima intenzivnoga liječenja, kao i za obitelji od kojih se traži da ostanu u kući kako bi se izbjeglo širenje zaraze, korisno je podsjetiti sve na bogatstvo tradicije. Učinio je to papa Franjo danas u propovijedi na misi slavljenoj u Domu svete Marte.

Znam da se mnogi od vas za Uskrs idete ispovjediti kako biste se ponovno susreli s Bogom – napomenuo je Papa – Međutim, mnogi će mi danas reći: ‘Oče, kako mogu naći nekog svećenika, ispovjednika, jer ne smije se izići iz kuće? A ja se želim pomiriti s Gospodinom, želim da me On zagrli, da me moj otac zagrli… Što da učinim ako ne nađem svećenika?’ – rekao je te odgovorio – Čini ono što ti kaže Katekizam.

Vrlo je jasan; ako ne nađeš svećenika za ispovijed – objasnio je Papa – razgovaraj s Bogom, On je tvoj Otac, i reci mu istinu: „Napravio sam to i to… Oprosti mi“, i traži od Njega oproštenje svim srcem, uz molitvu kajanja, i obećaj mu: ‘Poslije ću se ispovjediti, ali sada mi oprosti’. I odmah ćeš se vratiti u milost Božju. Sâm se možeš približiti, kako nas uči Katekizam, Božjem oprostu, ne imajući pri ruci svećenika. Zamislite, sada je trenutak! Ovo je pravi, zgodan trenutak. Dobro učinjeni čin savršenoga kajanja, i naša će duša postati bijela poput snijega – rekao je Papa.

Tu je papa Franjo mislio na točke 1451 i 1452 Katekizma Katoličke Crkve, koji je objavio sveti Ivan Pavao II., a koji je sastavljen pod vodstvom tadašnjega pročelnika Zbora za nauk vjere Josepha Ratzingera.

KKC 1451 Među pokornikovim činima kajanje je na prvome mjestu. To je »bol duše i osuda počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti«.
KKC 1452 Kada kajanje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, naziva se »savršenim kajanjem« (iz ljubavi prema Bogu, contritio). To kajanje oprašta lake grijehe; a postiže oproštenje i teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće.

Što se tiče „kajanja“ Katekizam nas, spominjući Tridentski sabor, uči da je, među svim činima pokajnika, ono na prvom mjestu. Ono je žalost duše i osuda počinjenoga grijeha, uz odluku osobe da neće više griješiti – objasnio je Papa.

Kada kajanje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega naziva se „savršenim kajanjem“ (iz ljubavi prema Bogu, contritio). To kajanje oprašta lake grijehe; a postiže oproštenje i teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće – stoji u Katekizmu. Dakle, dok čekamo trenutak kada ćemo moći primiti odrješenje od svećenika, čim to dopuste prilike, tim je činom moguće odmah dobiti oprost.

I to je već potvrdio Tridentski sabor, u 4. poglavlju dokumenta ‘Doctrina de sacramento Paenitentiae’, Dekreta o sakramentu pokore, u kojemu stoji da kajanje popraćeno odlukom o pristupanju ispovijedi pomiruje čovjeka s Bogom i prije nego se doista pristupi sakramentu. Put je to Božjega milosrđa otvoren svima, koji pripada crkvenoj tradiciji i može biti koristan bilo komu, a posebno onima koji su u ovom trenutku uz bolesne u kući ili u bolnici.

(Vatican News – aa)

 

Papa: Učinimo se bližnji jedni drugima

Papa Franjo duhovno se ujedinio s onima koji su sinoć u 21 sat, na poticaj talijanskih biskupa, molili krunicu za prestanak pandemije. Prije molitve objavljena je videoporuka u kojoj je Sveti Otac pozvao sve da ne gube nadu te da razumijevanjem, strpljenjem i praštanjem ostvare bliskost u obitelji

Adriana Masotti; Mate Žaja – Vatikan

U ovoj neviđenoj situaciji, u kojoj se sve čini neizvjesnim, pomozimo jedni drugima ostati čvrsti u onome što je doista važno – rekao je sinoć papa Franjo u videoporuci koju je prenijela talijanska televizijska kuća Tv2000, prije molitve krunice koja je, na poticaj Talijanske biskupske konferencije, održana u 21 sat.

Krunica je molitva poniznih i svetaca koji u njenim otajstvima s Marijom promišljaju Isusov život i milosrdno Očevo lice – kazao je Sveti Otac i dodao – Koliku potrebu svi mi imamo za istinskom utjehom, da se osjetimo okruženi Njegovom ljubavlju!

Istinitost toga iskustva mjeri se u odnosu prema drugima koji su u ovom trenutku članovi najuže obitelji. Učinimo se bližnji jedni drugima, prednjačeći u iskazivanju ljubavi, razumijevanja, strpljenja, oprosta. Iz potrebe bi se naš prostor mogao ograničiti na zidove kuće, ali imajte srce koje je veće, u kojem drugi uvijek može naići na dostupnost i prihvaćanje – rekao je Papa.

Molimo zajedno večeras uzdajući se u zagovor svetoga Josipa, čuvara Svete obitelji, čuvara svake naše obitelji. Stolar iz Nazareta također je iskusio neizvjesnost i gorčinu, zabrinutost za sutrašnjicu, ali je u određenim trenucima koračao u tami, uvijek se bezrezervno prepuštajući vodstvu Božje volje – istaknuo je Sveti Otac te izgovorio molitvu svetom Josipu, a potom sudjelovao u molitvi krunice koja je prenošena i putem Interneta.

Molitva svetom Josipu

Zaštiti, sveti Čuvaru, ovu našu zemlju

Prosvijetli odgovorne za opće dobro kako bi i oni poput tebe mogli brinuti o ljudima koji su povjereni njihovoj odgovornosti.

Daruj znanstvenu inteligenciju onima koji traže prikladna sredstva za zdravlje i tjelesno blagostanje braće.

Podrži one koji se troše za potrebite: volontere, medicinske sestre, liječnike, one koji se nalaze na prvoj crti u liječenju oboljelih, čak i po cijenu vlastitoga zdravlja.

Blagoslovi, sveti Josipe, Crkvu, počevši od njenih službenika, učini ju znakom i oruđem tvoje svjetlosti i dobrote.

Prati, sveti Josipe, svojom molećom šutnjom obitelji, izgradi sklad između roditelja i djece, posebice one najmanje.

Čuvaj starije osobe od usamljenosti, ne daj da itko bude prepušten očaju zbog napuštenosti i obeshrabrenja.

Utješi najslabije, ohrabri nesigurne, posreduj za siromašne.

S djevičanskom Majkom moli Gospodina da oslobodi svijet od bilo kojeg oblika pandemije.

Amen.

 

 

PODIJELI