Svjedočanstvo Ane Jeličić Ćuk

173

Hvaljen Isus! Do prije koju god. bila sam “mlaki vijernik” kao nažalost i većina nas katolika danas. Sa svojom dragom susjedom prvi puta sam išla u Zadar na hodočašće kod Mosinjora Bolobanića i od tada se moj život promijenio uvelike.I taj dan se dogodilo čudo u mojoj duši i potpuno preobračenje što je poslije bivalo jako često, no o ovom mogu svedočiti drugi puta, a sada ću iznijeti meni najdraže djelovanje Duha Svetoga.
Majka mi je bolovala godinama od raznih bolesti (upale,infekcije,više puta je operirala pluća, imala je h. zoster na mozgu, naposljetku je dobila i rak želuca koji se ubrzano širio na ostale djelove tijela. Ustrajno sam molila za nju mjesecima i godinama te prinosila razne žrtve. S namjerom da se moja molitva usliši došla sam tu nedjelju i u Zadar. Cijelu Misu sam preplakala (kao i uvijek) i DOISTA OSJETILA PRISUTNOST ŽIVOGA ISUSA.Molim i govorim Mu:”Eto Isuse dragi moje mame,leži tu na krevetu u bolovima. Grize posteljinu od muke!Pogledaj Isuse!Vidiš li ju!Šta čekaš moj Gospodine?Ma molim Te dotakni ju više! I doista je Isus u njenoj sobi, lebdi pola metra od zemlje i krene rukom iscijeliti moju mamu i meni kaže “Ima potrebitijih”, a ja mu na to nekoliko puta uporno “Isuse moj ljubljeni dotakni je, učini to!Ozdravi je,molim Te. Možda ja nisam dostojna da to učiniš,ali znam da sada ne gledaš na moje grijehe i znam da me voliš i nas sve”Isus me pogleda onako blago, stojeći malo u zraku i opet krene rukom pa mi kaže ponovno “Ima potrebitijih” i polako izčeznu iz mojih očiju.Osjetila sam neko smirenje i rekla tiho “Ti si pametniji od mene,neka buda Volja Tvoja”.
Odmah sutradan mama je ponovno završila u bolnici (i nakon manje od 2 god. umrla u teškim mukama) ALI dva dana iza nje isto popodne završila mi je u bolnici sestra koja je operirala obje dojke koje je bilo potrebno i (od)rezati i moja najbolja prijateljica i rodica. To je razdoblje bilo jako teško za nas sve! Pogotovo ti dugi dani u bolnici kada smo krili među sobom da su one tri u bolnici i morali smo izmišljati razne načine kada bismo ranije prekidali posjete jednoj od njih i morali otići drugoj i/ili trećoj. Danas više nemam majku,ali imam zdravu sestru i rodicu i ZNAM da uvijek TREBA SLUŠATI VOLJU GOSPODNJU no, na to je doista teško pristati i vjerovati Mu.Ali jednom kada se sve prepusti Isusu i kada Mu se beskrajno vjeruje nema toga što s NJim nije ostvarivo, pa i ako nam nešto uskrati da nam ipak još bolji nadomjestak za to. Ja sam mamu izgubila trudna dvadesetak dana, a da to nisam ni znala. Znam da me ona Blagoslovila mojim trećim djetetom i prvim sinom, pogotovo stoga što je imala viđenje moje bebe (a mi smo je svi blijedo gledali)
Isuse Ti me voliš više nego što ja sama sebe volim! Nek ti je Vječna Slava! Amen!

 

 

 

 

 

 

PODIJELI