Bruxelles 70. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima

54

U Europskom parlamentu, u radnoj grupi Europske pučke stranke za međureligijski dijalog, 24. travnja raspravljalo se o temi „Vjerska sloboda u svjetlu 70. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima“, a raspravu je vodila Marijana Petir.

Rasprava je i pokrenuta inicijativom hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir koja je ujedno i presjedala sastankom, kojemu je, kao počasni gost nazočio i Salvatore Martinez, predsjednik Opservatorija za vjerske manjine u svijetu te poštovanje vjerskih sloboda, službenog tijela talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje. Martinez je također predsjedatelj OESS-a 2018. te predsjednik Vatikanske fondacije Međunarodni centar Nazaretske obitelji.

Petir je raspravu otvorila rekavši kako je vjerska sloboda u samom srcu ljudskih prava, europske kulture, korijena i njezinog identiteta. „Identitet Europe snažno je uvjetovan kršćanstvom i samo potpunim razumijevanjem te činjenice možemo razgovarati o ljudskim pravima i europskim vrijednostima“, rekla je hrvatska zastupnica.

Sudionici panela kroz paletu pitanja i odgovora te raspravu oko značenja slobode vjeroispovijesti složili su se s Martinezom kako Opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 18. posebno ističe tri temeljne slobode svakog čovjeka: slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. „Ove tri slobode su utoliko jedinstvene jer ih je nemoguće negirati, prevladati niti uništiti. One su jače i od smrti“, rekao je Martinez.

Nazočni su se u raspravi ponajviše dotaknuli budućnosti Europe kroz prizmu poštovanja ljudskih prava, osobito onih vezanih za slobodu vjeroispovijesti, te izazovima s kojima se društvo suočava kroz konstante promjene izazvane krizom diljem svijeta.

Marijana Petir sastanak je zaključila podsjetivši da kada se spomene pravo na slobodu vjeroispovijesti prvo što nam na pamet padne je pravo pojedinaca da djeluju u skladu s vlastitim vjerovanjima, da prakticiraju ili ne prakticiraju svoju vjeroispovijest u slobodi i da im je omogućeno uživati život u društvu bez diskriminacije zbog vlastitih uvjerenja. „Međutim, uživanje takvih primarnih prava vjerske slobode ovisi o pravnim strukturama kojima društvo omogućava vjerskim zajednicama da organiziraju svoje djelovanje. Unatoč tome što je članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.) najutjecajnija potvrda vjerske slobode u ljudskoj povijesti, još uvijek je puno toga potrebno učiniti, posebno u svjetlu svakodnevnog progona kršćana zbog njihove gorljive vjere. Danas, 70 godina nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima, borba za zaštitu i osiguranje osnovnih ljudskih prava koje smo obećali bezuvjetno štititi prije 70 godina, još uvijek iziskuje jednak trud, a predstavlja još veći izazov“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

KT

Izvor: http://nedjelja.ba/

PODIJELI