Sveti Vigilije (latinski Vigilius, talijanski Vigilio di Trento), biskup i mučenik, rođen je oko 355. u Trentu (danas provincija Trentino, regija Trentino-Alto Adige/Južni Tirol), u rimskoj patricijskoj obitelji, kao sin Teodozija i Maksencije. I Vigilijeva braća, Klaudijan i Magorijan, časte se kao sveci. Školovao se u Ateni i Rimu, sprijateljio se sa svetim Ivanom Zlatoustim i već je tada bio na glasu svetosti. Vigilije se 380. vratio u Trento, a biskupom Trenta postao je 385. Za biskupa su ga posvetili Valerijan iz Akvileje i Ambrozije iz Milana. Biskup Vigilije dovršio je u svojoj biskupiji pokrštavanje stanovništva, a Crkvu je u svkom pogledu nastojao ojačati i usavršiti. Bio je prijatelj siromaha, borio se protiv lihvara i suzbijao širenje arijanskog krivovjerja. Djelovao je kao misionar, propovijedao na području Brescije i Verone, osnovao tridesetak novih župa. Sveti Ambrozije, milanski biskup, poslao mu je upute sa socijalno-etičkim pravilima, a iz Milana su Vigiliju u pomoć stigla i tri suradnika misionara, Sizinije, Martirije i Aleksandar, sva trojica rodom iz Kapadocije. O njihovom djelovanju i mučeništvu (umoreni su 29. svibnja 397. u Sanzenu, oko 35 kilometara sjeverno od Trenta) Vigilije je poslao svoj izvještaj milanskom biskupu svetom Simplicijanu, a ubrzo zatim i carigradskom patrijarhu svetom Ivanu Zlatoustom, zajedno s relikvijama mučenika.
Prema legendi i sveti Vigilije položio je svoj život kao mučenik za Krista Gospodina. Dogodilo se to kad je srušio kip Saturna i bacio ga u rijeku Sarcu, u jednog od posljednjih poganskih enklava. Pogani su prema predaji toljagama zatukli Vigilija na današnji dan, 26. lipnja 405, u blizini jezera Garda, u dolini Val Rendena. Na tom putu pratila su ga i njegova braća, Klaudijan i Magorijan te svećenik Julijan. Mjesto Vigilijevog navodnog mučeništva, u općini Garda, nazvano je Punta San Vigilio. Papa Benedikt XIV. nazvao je Vigilija prvim mučenikom, kojeg je kanonizirao neki papa, iako datum toga proglašenja nije poznat. Po svemu sudeći Vigilija je svetim proglasio papa Inocent I, koji je vladao od 401. do 417. Relikvije svetog Vigilija počivaju ispod glavnog oltara crkve u kojoj je i pokopan, katedrale svetog Vigilija u Trentu. U toj crkvi, u Trentu ili Tridentu, gradu u Južnom Tirolu, održan je u XVI. stoljeću i veliki obnoviteljski crkveni sabor. Svetog Vigilija osobito štuju u Južnom Tirolu, sjevernoj Italiji, Austriji i Bavarskoj. Zaštitnik je nadbiskupije Trento, biskupije Bolzano-Bressanone, grada Trenta, Tirola, rudnika i rudara, a posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve i kapele. Slikari ga često prikazuju s klompom (drvenom cipelom) jer su ga prigodom njegovog navodnog mučeništva pogani udarali klompama.
Preuzeto: http://www.zupajastrebarsko.hr/
