Male zgode iz života velikih glazbenika (20) – W. A. Mozart (1)

159

WOLFGANG AMADEUS MOZART (1756.-1791.) (1.)

 

mozart ico05Jedan od najpoznatijih skladatelja u glazbenom stilu klasike, jest Wolfgang Amadeus Mozart, rođen u austrijskom gradu Salzburgu 1756. godine. Otac Leopold koji se bavio glazbom, rano otkriva dječakovu nadarenost želeći je unovčiti. Mozart smatran «čudom od djeteta»u trećoj godini improvizira na klaviru, u petoj sklada, a u jedanaestoj piše prvu operu, u trinaestoj prima mjesto koncertnog majstora salzburškog nadbiskupa, a u četrnaestoj godini prima prvu nagradu u Italiji. Leopold s petogodišnjim dječakom i starijom kćerkom, posjećuju Beč i koncertiraju na dvoru cara Josipa I. Tu je bila prisutna i carica Marija Terezija koja ga htjede poljubiti, ali on se izmakne, rekavši: «Dopustite da vam poljubim ruku.»

Nakon turneje po Austriji, do 1763. godine, Mozart obilazi sve veće njemačke gradove, gdje se susreo s pjesnikom Johannom W. Goetheom. Iste godine na pariškom je dvoru u Verssaillesu gdje svira pred Marijom Antoinettom. Godine 1764. na nastupima je u Londonu gdje se divi Händelovu stvaralaštvu.

{youtube}iM1XTRDhYrY{/youtube}

nepogrješiv sluh i pamćenje

Mozart je imao nepogrješiv sluh i pamćenje. U Rimu je jednom zgodom, kad mu je bilo četrnaest godina, položio je najteži ispit svoje nadarenosti. Godine 1770. prisustvovao je izvedbi zborne kompozicije «Miserere mei Deus», uvaženog majstora Allegrija. Kompozicija je bila četveroglasna i peteroglasna, a pri kraju čak deveteroglasna. Zbog naročitog uspjeha, koji su imali s izvedbom ovoga djela, pjevači zbora nisu željeli, da kompozicija dođe u ruke drugim zborovima. Ljubomorno su čuvali partituru, te nikome nisu dopustili prepisati djelo. Mali je Mozart pažljivo slušao izvedbu, a kad je došao kući, po sluhu i pamćenju napisao je čitavu kompoziciju. Kasnija usporedba s originalom dokazala je, da je u cijelosti sve zabilježio bez pogrješke.

LAKOĆA SKLADANJA

Kad je postao priznati skladatelj, pripovijedalo se o lakoći njegova skladanja. Više puta znao je raditi po čitave noći, pogotovu ako je primio narudžbu na kratak rok. Tako je tokom jednog dana i noći na narudžbu direktora opere iz Pragu trebao napisati, uvertiru opere «Don Juan». U predvečerje, na upit kako to namjerava napisati, odgovara: «Ne brinite! Sve je unutra u mojoj glavi!» Noći je prionuo uz posao, a da ne bi zadrijemao, zamolio je svoju ženu Constanzu, da sjedne uz njega i zabavi ga pričanjem. Pričala mu priče o Aladinu, Pepeljuzi i druge. Uz to je radio, ali bi na trenutke zadrijemao. Uvidjevši da od takvog rada neće biti prave koristi, Constanza ga nagovori, da odspava barem jedan sat. Za sedam sati ujutro, već je bio naručen prepisivač. Uvertiru i rukopis ipak je na vrijeme predao. Kad se u bečkom kazalištu prvi put izvodila opera «Don Juan», izvedbi je prisustvovao sâm car s pratnjom. Nakon završetka predstave, car pozove Mozarta u svoju ložu i reče: «Koliko divnih nota! «, a Mozart ponosno reče: «Veličanstvo, ni jedna suviše!»

U skladanju nije mnogo vodio računa o ukusu publike. Na primjedbe da je njegov «Don Juan» nerazumljiv slušateljstvu reče: «Nije mi stalo ni do čijeg mišljenja, ja sam to djelo napisao za sebe i još dvojicu prijatelja.»Nekom zgodom mlađi čovjek skladatelja zapita: «Maestro, kako se komponira simfonija?» «Vi ste još vrlo mladi!», odgovori mu Mozart. «Zašto ne biste počeli s baladama?» «Pa, vi ste komponirali simfoniju, kad ste bili još mnogo mlađi. Imali ste samo devet godina.» «Točno!», složi se Mozart. «Samo ja nisam nikoga pitao, kako se to radi.»

Čitajući njegova pisma neobičan dojam ostavlja mnoštvo «sočnih» izraza i pravopisnih pogrješaka, čemu je razlog nedostatak njegova osnovnog obrazovanja. Međutim, bio je svjestan svoje vrijednosti i samopouzdanje je crpio iz glazbene nadarenosti. Rado se kretao u društvu plemstva i uživao bi kada bi se plemići prema njemu odnosili kao prema sebi ravnomu. Nekom zgodom izazvan od jednog plemića reče mu: «Ponosan sam što nemam «plave krvi», možda bih tada na vas nalikovao.»

Njegovi suvremenici smatrali su ga najboljim europskim skladateljem. Mozart je cijenio velike skladatelje od kojih je imao što naučiti, primjerice Johana S. Bacha ili svojega prijatelja Franza J. Haydna. Međutim za manje talentirane, rijetko je imao lijepu riječ. «Umro sam od smijeha.» ili «Mnogo sam se smijao na njegov račun»,često su primjedbe na sviranje manje nadarenih kolega.

Val prosvjetiteljskih i liberalnih ideja, koje su se pojavile u drugoj polovici 18. stoljeća utjecale su i na Mozarta. To ga je 1784. vjerojatno dovelo i do pristupanja tajnome društvu slobodnih zidara (masona), za koje je komponirao i neke poznate skladbe. Masonstvo je do smrti utjecalo na njegov životni pogled. Slobodnozidarska simbolika, odjeknula je u njegovoj posljednjoj operi «Čarobna frula».

fra Mate Tadić, OFM

Objavljeni članci:

Treća korizmena nedjelja

Druga korizmena nedjelja

Prva korizmena nedjelja

Vanzemaljci

Šesta nedjelja kroz godinu

Peta nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (19) – Joseph Haydn (5)

Otkriti ljepotu svoga kraja

Četvrta nedjelja kroz godinu

Suvremeni svijet relativizma

Treća nedjelja kroz godinu

Molitva za jedinstvo kršćana

Sportska napuhavanja

Druga nedjelja kroz godinu

Ljubav daruje – ljubomora mori!

Krštenje Gospodinovo

Pozivaju li islam i Kur’an na nasilje

Krštenje Gospodinovo

Bogojavljanje – Tri Kralja – Vodokršće

Bijela kuga u Hrvata

Sveta Marija Bogorodica

Sveta Obitelj

Rođenje Gospodinovo – Božić

4. Nedjelja Došašća

3. Nedjelja Došašća

Bezgrešno začeće B.D. Marije

Male zgode iz života velikih glazbenika (18) – Joseph Haydn (4)

2. Nedjelja Došašća

1. Nedjelja Došašća

Krist Kralj

33. Nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (17) – Joseph haydn (3)

Obljetnica posvete Lateranske bazilike

Čovjek nije otok da bude sâm

Male zgode iz života velikih glazbenika (16) – Joseph Haydn (2)

31. Nedjelja kroz godinu

Svi sveti

30. Nedjelja kroz godinu

Primjeri smislene bolesti i patnje

Male zgode iz života velikih glazbenika (15) – Joseph Haydn (1)

Crni mačak

29. Nedjelja kroz godinu

Bog je živ i djelatan

28. Nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (14) – Christoph Willibald Gluck (3)

27. Nedjelja kroz godinu

Živjeti radost i širiti nadu

Male zgode iz života velikih glazbenika (13) – Christoph Willibald Gluck (2)

26. Nedjelja kroz godinu

Iskustvo vjere zalog životnoga uspjeha

25. Nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (12) – Christoph Willibald Gluck (1)

Obiteljsko nasilje – stvarnost o kojoj se šuti?!

Male zgode iz života velikih glazbenika (11) – A. Vivaldi

24. Nedjelja kroz godinu – Uzvišenje svetog Križa

Bog okreće na dobro

Male zgode iz života velikih glazbenika (10)

23. Nedjelja kroz godinu

Traganje za smislom

Male zgode iz života velikih glazbenika (9) – G. F. Händel (3)

22. Nedjelja kroz godinu

Osobna vjera

Male zgode iz života velikih glazbenika (8) – G. F. Händel (2)

Depresija – moja najljuća neprijateljica

21. Nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (7) – G. F. Handel (1)

Depresija i stres – bolesti 21. stoljeća

20. Nedjelja kroz godinu<

Uznesenje BDM u Nebo – Velika Gospa

Male zgode iz života velikih glazbenika (6) – J. S. Bach (4)

“Uskrsnuće” iz pakla droge

19. Nedjelja kroz godinu

Put obiteljskom nasilju…

Male zgode iz života velikih glazbenika (5) – J. S. Bach (3)

18. Nedjelja kroz godinu

Vjerom bez straha kroz život

Male zgode iz života velikih glazbenika (4) – J. S. Bach (2)

Male zgode iz života velikih glazbenika (3) – J. S. Bach (1)

16. Nedjelja kroz godinu

Male zgode iz života velikih glazbenika (2) – A. Scarlatti i J.P. Rameau

Male zgode iz života velikih glazbenika (1) – Jean Baptiste Lully

Preminuo fra Vjeko Vrčić

14. Nedjelja kroz godinu

Smijeh iz vjeronaučnih klupa

Pozvani obnavljati sebe i svijet

SV. PETAR I PAVAO – apostoli

Hrvati među najstarijim narodima svijeta

12. Nedjelja kroz godinu

Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristve (Tijelovo – Brašančevo

PODIJELI