Dan 22. listopada 2025. bio je blagoslovljen jer je Ahmadija muslimanska zajednica, milošću Svemogućeg Boga, organizirala svoj drugi Simpozij mira u Novinarskom domu u Zagrebu.
Inicijativa Simpozija za mir promiče vrijednosti mira, pravde, dijaloga i solidarnosti diljem svijeta.
Ovogodišnji skup nosio je naziv „U službi čovječanstva“, inspiriran radom međunarodne humanitarne organizacije Humanity First u Hrvatskoj, Gazi i svijetu.
U panel diskusiji sudjelovali su Draženko Pandek, ćlan Državnog izbornog povjerenstva RH, Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista, Vedran Obućina, svećenik starokatoličke crkve i politolog i predsjednik Centra za međureligijski dijalog, Mufeez ur Rahman, imam Ahmadija muslimanskog džamata BiH i Zubair Khalil Khan, direktor Humanity First Balkan.
Program je započeo u 17:35 pozdravnim riječima moderatorice večeri Sanje Plješa. Zamolila je Yassera Al-Masrija da započne službeni program učenjem Časnog Kur’ana. Recitirani su stihovi 21-24 iz 30. poglavlja. U nastavku je Ammar Al-Masri održao hrvatski prijevod:
“A od Njegovih znakova je i ovaj što vas je On od zemlje stvorio; i odjednom, vi ste ljudi, koji se širite (po Zemlji).
A od Njegovih znakova je i ovaj da je On stvorio za vas partnere od vaše vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i milost između vas. U tome su, zaista, znakovi za ljude koji razmišljaju.
A među Njegovim znakovima je i stvaranje nebesa i Zemlje, i različitost jezika vaših i boja vaših. U tome su sigurno mnogi znakovi za one koji imaju znanje.
I među Njegovim znakovima je san vaš noću i danju, i vaše traženje Njegovih blagodati. U tome su sigurno znakovi za ljude koji čuju.“
Sanja Plješa je potom pozvala imama Ahmadija Muslimanskog džemata da dođe i održi pozdravni govor, predstavljajući organizatora večeri (Ahmadija) i inicijativu Simpozija mira, njihove napore i ciljeve.
Imam Munawwar Muhammad Khan objasnio je da je središnja tema simpozija također potreba za deeskalacijom sukoba i trenutnim prekidom vatre diljem svijeta, s posebnim naglaskom na zaustavljanje genocida u Gazi.
Pozvao se na riječi duhovnog poglavara Ahmadijske zajednice, hazreti Mirze Masroora Ahmada, petog halife, koji je upozorio da dramatični globalni događaji proteklog desetljeća nagovještavaju tamne oblake koji se nadvijaju nad čovječanstvom. Ako ne reagiramo danas, sutrašnja prijetnja – nuklearna kiša – mogla bi imati katastrofalne posljedice ne samo za nas, već i za generacije koje dolaze.
Nakon ovog kratkog uvoda, moderatorica je pozdravila gospodina Draženka Pandeka, člana Državnog izbornog povjerenstva RH i člana Humanty First HR, kako bi predstavio humanitarnu organizaciju i njene aktivnosti u Hrvatskoj.
Rekao je:
„Pripala me je čast da vam prezentiram rad humanitarne organizacije “Humanity First” u Hrvatskoj, organizacije s kojom imam čast surađivati i sudjelovati u različitim akcijama već više od 10 godina.“
Objasnio je da je Humanity First međunarodna humanitarna organizacija osnovana s ciljem očuvanja i zaštite ljudskog života i dostojanstva.
Rekao je da je od svog osnutka 1995. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu organizacija Humanity First sudjelovala u pružanju pomoći nakon katastrofa diljem svijeta, a danas je registrirana u više od 66 zemalja na šest kontinenta te provodi humanitarne akcije u više od 100 zemalja. Dodao je da je Humanity First Hrvatska službeno registrirana 2019. godine, no svoje je aktivnosti započela još 2014. godine, kada je pružala pomoć tijekom poplava u slavonskoj regiji.
Zatim je spomenuo različite projekte u čijoj je organizaciji osobno sudjelovao, poput donacije dioptrijskih naočala djeci s Downovim sindromom, donacije vozila s rampom prilagođenog za prijevoz osoba koje koriste invalidska kolica, kao i organizacije preventivnih pregleda kako bi se pravovremeno otkrili i spriječili rizici od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
U nastavku je predstavio dugoročne projekte udruge Humanity First u Hrvatskoj. Spomenuo je:
1. Banku hrane u Glini koja skrbi za oko 600 umirovljenika.
2. Pakete hrane tijekom blagdana Božića, Uskrsa i Bajrama.
3. „Putovanje oslobađaju snove“ – kada Humanity First organizira izlete za djecu u potrebi i
4. „Znanje je svjetlost“ – donaciju više od 1000 paketa školskog pribora za djecu koja žive u siromašnim kućanstvima tijekom posljednjih 7 godina.
Na kraju je Draženko Pandek skrenuo pozornost na apel za pomoć organizaciji Humanity First.
Rekao je “Vaša pomoć i donacije omogućuju nam da povećamo i proširimo opseg pomoći potrebitima u Hrvatskoj, a informacije kako donirati možete pronaći na web stranici Humanity First Hrvatska.“
U nastavku je predsjednik Humanity First HR-a Munawwar Muhammad Khan dao izjavu:
“Želio bih najaviti posebnu inicijativu kojom Humanity First Croatia želi započeti ovom blagoslovljenom i radosnom prigodom Simpozija za mir.
Ovom prigodom Humanity First želi odati priznanje i pokazati zahvalnost onima koji pomažu misiji Humanity Firsta.
Želja je ne samo da se oda priznanje zaslužnim osobama već i da se da motivacija za ostanak na pravom putu, na putu brige o svojoj obitelji, susjedu, prijatelju i svima s kojima se možete povezati u široj društvenoj zajednici. Služenje čovječanstvu nije lak zadatak, ali ako imate vatru u srcu da ćete pružiti ruku pomoći onima kojima je potrebna, sigurno ćete osjetiti radost, utjehu i mir.“
Nakon ovog kratkog uvoda, prva nagrada za „služenje čovječanstvu“ uručena je Marini Pucević. (slijedite poveznicu za čitanje intervjua s Marinom Pucević o njezinoj predanosti služenju čovječanstvu)
Nakon toga, Sanja Plješa pozvala je imama Ahmadijske muslimanske zajednice u Bosni i Hercegovini da dođe i izloži svoje predavanje na temu „Vjerska sloboda i zaštita mjesta bogoslužja“.
Imam Mufeez ur Rahman je rekao:
“Velika mi je čast obraditi vam se danas o temi koja duboko pogađa sve nas — svetost svetih mjesta i naša zajednička odgovornost da ih zaštitimo.
U svijetu koji je sve više podijeljen nasiljem i sukobima, ključno je da ponovo potvrđujemo našu posvećenost miru, međusobnom poštovanju i zaštiti mjesta obožavanja, bez obzira na našu vjeru.”
Spomenuo je tragične napade na sinagoge u Britaniji i Njemačkoj te osudio te napade. Rekao je da su učenja islama (Časni Kuran 22:41) jasna po tom pitanju da čak ni u najgoroj situaciji, na primjer u ratu, nije dopušteno napadati ili uništavati bogomolje.
Mufeez ur Rahman je rekao da je u tom smislu šteta što su džamije i jedna od najstarijih crkava uništene u Gazi. Uništavanje svetih mjesta drugih uvijek će rezultirati većim nemirima i mržnjom. Ali sigurnost takvih mjesta pomoći će i promovirati mir.
Mufeez ur Rahman je također skrenuo pozornost na činjenicu da mjesta bogoslužja moraju djelovati kao mjesta mira. Mjesta gdje se mir širi na sve koji žive oko tih mjesta. Naveo je primjer džamije Ahmadija u Haifi u Izraelu. Rekao je da oni nastavljaju organizirati mirovne događaje organizirane zajedno s muslimanima, kršćanima i Židovima. Ovi događaji organizirani na svetim mjestima promiču mir i brišu mržnju iz srca ljudi.
Naš treći govornik dana bio je Vedran Obućina, svećenik staro katoličke crkve iz Rijeke.
Rekao je:
“Jako veliko mi je zadovoljstvo da sam ovdje na poziv Ahmadija muslimanskog džamata u Hrvatskoj jer s gospodinom Munawwarom Khanom se znam više godina i također sam vrlo sretan da smo ostvarili tijekom godina jako jako dobor odnos i po pitanju međureligioskog dijaloga tako i humanitarnog rada skroz Humanity First, gdje smo djeci u Opatiji napravili jedan kontinuirani godišnji posao pomoći nesretnima, siromašnima, bolesnima, slabijima.
Nećete vjerovati kad ćete doći u grad kao što je Opatija koji ima toliko hotela kategorije pet zvijezdica da u sjeni tih pet zvjezdica imate ljude koje žive potpuno u siromaštvu.“
Govoreći o percepciji što je mir i o tome da pristup definiranja mira kao odsutnosti sukoba ili nasilja vodi do nepotpunog objašnjenja, Vedran Obućina je rekao:
„Ali što je onda mir? Mislim da u tom trenutku često pogotovo po nekim sekularnim okvirima dolazimo dp jednog zaključka. Ali mislim da naše vjerske tradicije itekako imaju odgovor na to pitanje. Koliko god mir proizlazi iz nas toliko i sukob izlazi iz nas onda zapravo dolazi do jedne, po meni jedne logične ideje, da i mir i sukob i nasiljeni sukob zapravo su proizvod stanja opet čovjekovog duha.“
Nadalje je objasnio da se naša stvarnost i svakodnevni život sastoje od sukoba. Rekao je „Sukob sam u sebi nije ni dobro ni loše. On postoji. Uvijek postoji sukob.“ Ali je dodao svoju zabrinutost da „kad će taj sukob prerasti u neko nasilje ili ne to je pitanje“.
Rekao je da je, ako imate konfliktno vrijeme, želite li pojesti komad torte ili ne, to je bezopasan unutarnji sukob. Međutim, za razliku od tih sukoba, moramo odgovoriti na pitanje zašto netko započinje nasilne sukobe i ratove. Odgovor je nedostatak nečega vrlo važnog.
Reći ću to ovako „da je prije svega potrebna duhovna budnost.“
Rekao je da moramo potražiti umjernost i razumijevanje te da misli kako je to pogotovo poznato u Islamu, a to je također jedna velika vrijednost u kršćanstvu – unutrašnja harmonija, čistoća duha i tijela – ono što nas zadržava u toj harmoniji ili uravnoteženosti.
Rekao je da bismo dovršili ovaj proces unutarnje čistoće, moramo proučavati sveto pismo koje nam daje jasno vodstvo. Dodao je da to nije lako, ali ako to učinimo, shvatit ćemo da pravi mir počinje plemenitim činom pomaganja bližnjemu u potrebi i aktivnim sudjelovanjem u vjerskom dijalogu.
Rekao je da nije dovoljno samo čestitati drugima blagdane na Božić ili Bajram. Ne, moramo se družiti i provoditi vrijeme zajedno. Inače je ova gesta dijeljenja čestitki samo licemjerje.
Naš četvrti govornik večeri bio je Hassan Haidar Diab, poznati i priznati novinar Večernjeg lista. Govorio je o strašnoj situaciji u Gazi.
Nakon što je pozdravio publiku, rekao je da mu je žao što mora govoriti o emocionalno teškoj temi, ratu u Gazi, najstrašnijoj stvarnosti u našem današnjem svijetu. No, prije nego što je nastavio, iskoristio je priliku i rekao da mu je drago slušati prethodne govornike koji su govorili o humanitarnom radu, o pomaganju drugima, pa čak i o primanju nagrada za njihova dobra djela.
Zatim se vratio svojoj temi i rekao da su Palestinci u Gazi lišeni mnogo toga što danas slavimo: dobrih djela, pomoći, suosjećanja, pravde i ljudskih prava.
“Kad govorimo o miru za Izrael, moramo govoriti i o miru za Palestince.”
Zatim je spomenuo da „bez previše ulaska u povijest tog sukoba, dopustite mi da vas samo pitam o svim tim deklaracijama, gdje je zemlja Palestina? Nemaju li pravo imati vlastitu zemlju, koja im je oduzeta? Koja je pod okupacijom.”
Rekao je da smo danas na Simpoziju o miru, da govorimo o miru. Međutim, znate li gdje mira nema? Znate li koliko je bombi bačeno u posljednje dvije godine na Gazu pod vodstvom Donalda Trumpa? Tisuće tona.
Stručnjaci kažu da je to ekvivalentno više od 3 atomske bombe. „Sada govore o obnovi Gaze za 40 milijardi dolara. Ali znate li koliko će godina to trajati? Trebat će 80 godina.”
Hassan Haidar Diab također je spomenuo činjenicu da je cijeli svijet jako zabrinut zbog talaca koje je Hamas uzeo i da bi njihova tijela trebala biti vraćena. Ali u oštroj suprotnosti s tim, ne vidimo nikakvu humanost ili suosjećanje za tisuće Palestinaca pokopanih pod ruševinama. Nikoga nije briga da se njihova mrtva tijela izvade.
Palestinci pokušavaju kopati golim rukama u ruševinama kako bi pronašli svoje voljene i pokopali ih na ljudski i civiliziran način.
Hassan je rekao da je tužna istina da je svijet glasao protiv rezolucije o pružanju humanitarne pomoći Gazi. „Ne krivim samo Zapad, krivim i muslimanske zemlje“ – za ove sramotne glasove i njihovu neaktivnost u pomaganju žrtvama u Gazi. To je već rezultiralo s više od 65 tisuća smrtnih slučajeva.
Hassan je rekao da postoji jedna osoba koja može zaustaviti ovaj rat. To je Benjamin Netanyahu. Ali on se bori u ovom ratu kako bi spasio vlastitu karijeru koja je u velikoj opasnosti zbog iskušenja koja su mu postavljena u Izraelu. Dakle, on nema interesa zaustaviti ovaj rat. Što smo dobili kao rezultat? Kakva je slika postavljena pred naše oči, to je ista ona strašna slika koju smo imali tijekom Drugog svjetskog rata kada su Židovi morali proživjeti holokaust.
Međutim, hoće li se sada poduzeti i humanitarne mjere kako bi se zaustavilo zlo? Moramo se ponovno ujediniti kako bismo omogućili miru da prevlada.
Hassan je zaključio da je veliki trud organizatora ovog Mirovnog simpozija treba više cijeniti. Mladi ljudi trebaju doći i sudjelovati u ovim mirovnim naporima.
Na samom kraju, direktor Humanity First Balkana, Zubair Khalil Khan, koji je došao iz Njemačke, pozvan je da nam kaže više o aktivnostima Humanity First-a u Gazi.
Rekao je da Humanity First pruža sljedeće usluge u Gazi:
• Čista pitka voda
• svježe pripremljeni paketi hrane
• privremene škole i aktivnosti za uključivanje djece
• medicinska pomoć za ranjene i bolesne te
• šatori i sklonište za raseljene obitelji.
Rekao je da je milošću Božjom, Humanity First pružio pomoć više od 500.000 pogođenih pojedinaca u Gazi.
Također je zamolio publiku da se moli za sigurnost volontera udruge Humanity First, jer su od početka rata 4 člana ubijena tijekom služenja čovječanstvu.
Na kraju je istaknuo:
“Sada, s obzirom da se nadam da će se mir postupno vraćati u Gazu, Insha’Allah, Humanity First ostat će na čelu obnove i rehabilitacije stanovnika. Ali ne zaboravimo da je mir jedan od najvažnijih aspekata osiguranja njegovanja života, zato su mirovni pregovori za postizanje prekida vatre u ratnim zonama ključni za kretanje prema miru, međutim pomoć prije, tijekom i nakon razdoblja mirovnih pregovora nikada se ne smiju podcijeniti.
Jer dok se odvijaju pregovori, bombe padaju, a patnja i gubitak ljudskih života se širi. Zato Humanity First, osigurava svoju prisutnost kada je to potrebno, bez obzira na tijek pregovora. U tome se manifestira vrijednost našeg slogana „U službi čovječanstva”.”
Na kraju govora prikazan je video o aktivnostima organizacije Humanity First u Gazi.
Događaj je zaključila moderatorica Sanja Plješa koja je zahvalia gostima na dolasku i skrenula im pozornost na izložbu koja se sastoji od plakata učenika 7. i 8. razreda o njihovoj poruci mira svijetu. Ova izložba bila je postavljena u glavnoj dvorani Novinarskog doma pa ju je publika mogla razgledati.
Program je završio tihom molitvom koju je predvodio Imam Khan. Nakon događaja gosti su pozvani na osvježenje. Tijekom ovog druženja organizatori su se zahvalili gostima, a gosti su uputili riječi zahvale za organizaciju događaja i poslanu poruku mira. Događaj je bio veliki uspjeh, alhamdulillah.
