POTICAJNE MISLI FRA MATE TADIĆA 5

185

Kafići

Kafići su u suvremenom svijetu i životu postali izvrstan način zarade njihovim gazdama i nametnuta nužna mjesta sastajanja mladih ljudi. Njihovi posjetitelji u nutrini vičući traže smisleniji život često u besmisli, krivom društvu, dokolici, dimu cigareta i alkoholu što vodi i teškim ovisnostima. Nažalost, često ne nalazeći pravi život i rješenje problema, jer ga traže na krivom mjestu i na pogrješan način. (Tomislavgrad 17. listopada 2008.)

 

Izrabljivanje pod izlikom civiliziranja

Za boravka u Velikoj Britaniji 1999. godine, lako sam uočio da Englezi ne smatraju kako su kroz cjelokupnu povijest gotovo cijeli svijet kolonizirali i izrabljivali, nego upravo suprotno – civilizirali. Veliki narodi, nažalost, puni su sebe dok druge – a osobito malobrojnije narode – podcjenjuju i drže manje vrijednima. A ako vas osobno i prihvaćaju, drže vas strancima, ljudima drugoga reda i nižima od sebe, makar to otvoreno ne iznosili ili ne pokazivali! (Tomislavgrad, 13. travnja 2013.)

 

Životni optimizam i smisao

Dok čovjek promatra Nicka Vujčića koji je bez ruku, bez nogu, bez izvanjske ljepote a opet punog smisla, koji voli život i svijet. Unatoč svemu oženjen je ljepoticom, te u obitelji imaju i dijete. Teško je ne pomisliti na tolike pune pesimizma, bez životnoga smisla, bez jasnoga puta i cilja, koji uokolo vrludaju ne nalazeći razloga da sa srodnom osobom započnu život i osnuju obitelj. Uzrok takvoga stanja krije se duboko u nama, jer se ljudi ne žele susresti sa sobom, dok vrijeme neminovno ide, teče i prolazi… (Tomislavgrad, 3. srpnja 2013.)

 

Voli i ističi svoje, poštuj druge i drugačije!

Kažu: „Ne smiješ biti nacionalist, previše svoje voljeti i isticati, a poštivati i uvažavati druge i drugačije!“ Kažu: „Ne smiješ biti šovinist, previše svoje voljeti i isticati, a mrziti i ne uvažavati druge i drugačije!“ Kažu: „Budi ono gdje jesi i znaj se prilagoditi drugima!“ A ja kažem: „Budi ono što jesi, kao domoljub voli i ističi svoje, a poštuj druge i drugačije.“ Nemoj bit mlak – ni vruć ni hladan, jer takvi će biti „izbačeni iz usta Gospodinovih“, odbačeni od svojih i prezreni od drugačijih od sebe. (Tomislavgrad, 7. siječnja 2014.)

Za večerom u toplicama ispunjenog restorana-blagovališta, neki od prisutnih iz Sarajeva, neprestano govori i pljuje protiv Hercegovaca. Svi na taj račun vicare uz histeričan smijeh. U jednom trenutku okrenem se prema tom čovjeku s upitom: „A odakle si ti pa da druge prozivaš i vrijeđaš? Nije nitko došao da ga se proziva i vrijeđa. Sram te i stid bilo!“ Na to nastade tajac u dvorani i svi ušute bez riječi, dvoumeći tko mu se to usudio suprotstaviti. (Fojnica, 16. prosinca 2015.)

Zbog svađe dvoje ljudi raste osjećaj povrijeđenosti, nakuplja se gorčina i smišlja moguća osveta. Nerijetko je sama uvrijeđenost način osvete, što je kažnjavanje drugoga a ujedno i samokažnjavanje. I to s mišlju: „Kad ja patim, neka i drugi vidi kako je to!“ (Tomislavgrad, 28. veljače 2016.)

Ljudi sa srodnim dušama iako nesavršeni uzajamno se nadopunjuju, privlače i vole, te iako u dva tijela postaju jedno srce i jedna duša. (Tomislavgrad, 24. svibnja 2016.)

Budite originalni i svoji makar ne bili u bilo čijem interesnom klanu, a time niti u nečijem planu. Ne dajte na sebe niti svoje, radi čega vas jedino mogu mrziti, škripati zubima na vas i zavidjeti. (Tomislavgrad, 24. svibnja 2016.)

Iz iskrene i predane ljubavi svoju vjernost podijeli s onim tko ne samo da je zahvalan što te ima, nego će se žrtvovati i sve učiniti da te i zadrži. (Tomislavgrad, 25. svibnja 2016.)

Umišljeni samoljubci nastojat će nas potkradati u onom što nam i pripada, a kamoli da nam dadu nešto od sebe ili dodatno više od toga! (Tomislavgrad, 27. svibnja 2016.)

Mnogo ih je koji su civilizirani, što ne znači da su ujedno i kulturni! (Tomislavgrad, 27. svibnja 2016.)

Teško je i tragično kad nas nešto u životu nenadano i bez krivnje zadesi i snađe, ali je još teže i žalosnije kada mi sami to izazovemo nehajnim i nepromišljenim ponašanjem! (Tomislavgrad, 27. svibnja 2016.)

Ima ih koji prekopavaju našu prošlost na sve načine tražeći, kako bi nas optužili i čime ocrnili. S nekima bez straha možemo biti u potpunosti otvoreni i bezbrižni, radi mogućih podmetanja i neželjenih posljedica. Sa svakim trebamo imati otvorene oči i ne biti lakovjerni niti srljati u nepoznato, nego se osvjedočiti o njihove namjere i vjernost. (Tomislavgrad, 28. svibnja 2016.)

Kod promatranja lijepih žena/muškaraca trebamo razlikovati divljenje samoj ljepoti koja obogaćuje a Stvoriteljeva je slika i odraz, od požude koja zarobljava a tu bi osobu željeli imati za sebe iz sebičnih namjera i skrivenih želja. (Tomislavgrad, 28. svibnja 2016.)

Naši ljudi žalit će se na sav glas na neimaštinu i kako jedva spajaju kraj s krajem, ali dovinut će se iznad mogućnosti i neće dopustiti da u bilo čemu zaostaju za drugima napose u vanjskim proslavama. (Tomislavgrad, 30. svibnja 2016.)

Žene ne treba razumjeti jer to u potpunosti čini se i nije moguće, nego ih treba voljeti i prihvatiti onakvima kakve ustvari i jesu. (Tomislavgrad, 31. svibnja 2016.)

Mijenjati druge počesto se čini kao uzaludno nastojanje i gubljenje vremena. Ustvari mijenjajući sami sebe, mijenjamo druge, a time i svijet oko sebe. (Tomislavgrad, 31. svibnja 2016.)

U nekim zgodama najbolja potvrda našega djelovanja i rada je kada doživimo pohvalu i potvrdu pred onima koji su nam u dogledno vrijeme iza leđa radili o glavi osobnom krivnjom i izlaganjem ruglu. (Tomislavgrad, 2. lipnja 2016.)

Kad smo nezadovoljni u životu koji nam postane dosadan, na rubu gubitka smisla, pritiješnjeni ljubomorom, podmetanjima, nepodnošenjem ili željom za osvetom, ljekovito bi bilo posjetiti bolesnike na intenzivnoj njezi, toplice za oporavak, starački dom ili dječju bolnicu. Iskustvo patnje, bolesti i prolaznosti djeluje terapeutski da se trgnemo, posložimo vrijednosti, te postanemo zahvalni i svjesni nezasluženih darova koje uživamo a držimo da nam moraju biti i bez naših zasluga. (Tomislavgrad, 2. lipnja 2016.)

 

fra Mate Tadić, OFM

 

PODIJELI