Papa: Naše razmišljanje i molitva trebaju biti prožeti zdravim realizmom, a ne apstrakcijama

33

Naše razmišljanje i molitva trebaju biti prožeti zdravim realizmom, a ne apstrakcijama – kazao je Sveti Otac sinoć, 19. lipnja, u bazilici Svetoga Ivana Lateranskoga otvarajući crkveni skup Rimske biskupije o temi „Nemojmo ih ostaviti same! Pratiti roditelje u odgoju djece adolescenata“. Dodajmo kako se papa Franjo prije početka skupa, u prostorijama bazilike, susreo s 30-ak izbjeglica smještenih u rimskim župama.

Papa se obratio sudionicima skupa, razmišljajući o tome kako pratiti roditelje u odgoju djece adolescenata. Nudeći nekoliko „pretpostavki“ za taj vidik pastoralne skrbi, Sveti je Otac pozvao rimske svećenike da razmišljaju lokalnim dijalektom „romanesco“, odnosno da razmišljaju o konkretnim situacijama obiteljî u velegradu kao što je Rim sa svim njegovim bogatstvima, mogućnostima, raznolikostima, ali i problemima i izazovima. Neka naše razmišljanje i molitva budu prožeti zdravim realizmom, a ne apstrakcijama – istaknuo je papa Franjo.

Obiteljski život i odgoj djece adolescenata u velikoj metropoli kao što je Rim zahtijeva posebnu pažnju – napomenuo je Sveti Otac, dodajući da iskustvo života na selu i u gradu poput Rima nije niti gore niti bolje, nego potpuno drugačije. Papa je kazao da složenost metropole ne dopušta reduktivnu sintezu, nego nas potiče na svestrano razmišljanje u kojem svaka četvrt, svako susjedstvo nalazi svoj odjek u biskupiji i tako biskupija može postati opipljiva, vidljiva u svakoj crkvenoj zajednici, svaka sa svojim načinom bivanja. Pritom je upozorio kako je jednoličnost veliki neprijatelj.

Papa Franjo je potom razmišljao o suvremenom iskustvu „iščupanosti“, odnosno iskustvo bivanja bez korijena. Istaknuo je da je „društvo ili obitelj bez korijena obitelj bez povijesti i sjećanja… Iz tog razloga jedna od prvih stvari o kojima moramo razmišljati je kako osigurati korijenje i odnose te kako promicati životnu mrežu koja će mladima omogućiti da se osjećaju kao kod kuće.

Sveti je Otac rekao da je iskustvo djece adolescenata iskustvo napetosti i prijelaza iz djetinjstva u odraslost. To je razdoblje nazvao dragocjenim i teškim vremenom u kojem je čitava obitelj pozvana na rast. Rimske je svećenike zatim pozvao da se prema adolescenciji ne odnose kao prema bolesti ili poremećaju koji treba liječiti, nego je riječ o normalnom razdoblju koje je sastavni dio odrastanja, ta gdje ima života tamo su također kretanje i promjene. Papa Franjo je kazao da to omogućuje roditeljima jedinstvenu priliku da potiču mlade, uključujući ih u projekte koji će ih izazivati da ostvare svoj puni potencijal.

Na kraju je Papa rekao da je jedna od najvećih opasnosti u odgoju mladih ljudi ideja „vječne mladosti“, koja odrastanje i starenje prikazuje u lošem svjetlu. Upozorio je da kada odrasle osobe žele ostati mlade, a mladi odrasti, postoji opasnost da se tinejdžere ispusti iz njihova procesa odrastanja jer su roditelji zauzeli njihovo mjesto. Toliki je broj mladih roditelja koji ne žele biti roditelji te se ponašaju kao da će vječno biti mladi. To može dovesti do toga da se mladi ljudi izoliraju i da se njihov proces odrastanja uspori – kazao je na kraju papa Franjo.

Izvor: Vatikanski radio

PODIJELI