U izjavi za Hrvatski katolički radio o odluci Ustavnog suda RH o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece s Ustavom Republike Hrvatske, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić rekao je:
„Nakon što sam preslušao konferenciju za medije moj je dojam da je Ustavni sud dobio domaću zadaću koja je imala već unaprijed zacrtano rješenje, a onda se potrudio da ono što će napisati uskladi s tim rješenjem. Mislim da je ovo prije svega politička nego pravna odluka”.
Biskup se posebno osvrnuo na obrazloženje vezano uz prigovor o neusklađenosti s Ustavom iz 1970. gdje su u obrazloženju prisutne velike kontradikcije tako da je cijela konačna odluka vrlo upitna.
Tvrdeći da Ustav čini cjelinu i da se niti jedna odredba ne smije tumačiti bez povezanosti s drugima ističe se da je pravo na život preduvjet svim drugim pravima koja iz njega proističu, da bi se odmah nakon toga s tim pravom izjednačilo pravo na slobodu i pravo na privatnost, rekao je biskup i dodao: „Ako je pravo na život preduvjet svim drugim pravima, kako se onda druga prava izjednačuju s tim pravom?”
Nije jasno iz izjave ni to je li nerođeno biće ljudsko biće i odnosi li se na njega čl. 21. Prema jednom dijelu izjave odnosi se na njega, prema drugom dijelu se ne odnosi, dodao je. „Sve mi to govori u prilog mog prvotnog osjećaja da se radi o unaprijed pripremljenoj zadaći s konačnim rješenjem, a sve ostalo što je u priopćenju rečeno – počinjući od moralnog pitanja do iznošenja ustava drugih zemalja koji nemaju nikakve veze s hrvatskim Ustavom –samo je dokaz svemu tome”.
Na upit novinarke može li Katolička Crkva nešto učiniti ili se oslanja na djelovanje različitih udruga i inicijativa koje su za život, biskup Uzinić je odgovorio: „Mi nismo pozvani mijenjati zakone, mi smo pozvani davati određene smjernice i to nastojimo činiti. Naravno da podržavamo udruge koje se legitimno bore za zaštitu života od njegovog začeća do prirodne smrti”.
Istaknuo je i neke pozitivne stvari presude Ustavnog suda: „Mislim da je pozitivno što se dao rok za izradu novog zakona koji će biti usklađen s Ustavom, i tu postoji prilika da se stvari poboljšaju. Osobno pozdravljam završne poticaje da se uz novi zakon odrede i mjere koje Ustavni sud smatra svrhovitima: da se naprave edukativni i preventivni programi, da se odredi vrijeme razmišljanja prije konačne odluke osobe o prekidu trudnoće kako bi joj se ponudile informacije o mogućnostima brige za nju i dijete. Taj pokušaj Ustavnog suda koji želi iznivelirati ovu odluku koja je neprihvatljiva, pretvara ipak pobačaj u nešto što bi trebalo biti iznimno”.
Biskup je istaknuo kako je ovo njegov prvi dojam nakon rješenja Ustavnog suda te kako će oni koji se bolje razumiju u problematiku moći dati dublje odgovore.
