Zbirka pjesama Lijepo mi je s tobom te knjiga izabranih misli Košare pune sna Antona Tamaruta
predstavljene su 27. svibnja navečer u Zagrebu. U ime izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost okupljene
je pozdravila voditeljica marketinga, Tihana Pšenko Miloš, osvrnuvši se na višegodišnju suradnju s
prof. Antonom Tamarutom čijih je čak 15 knjiga objavljeno u Kršćanskoj sadašnjosti, samostalno ili u
suizdanju s Kršćanskim kulturnim centrom. „Tamarutova riječ – bila ona u formi teološke misli,
homiletskoga govora ili uobličena u stihu – nosi pečat autentičnosti, duboke vjere, ali i izrazite
osjetljivosti za čovjeka, svakodnevicu, za ono obično koje ipak može biti vrlo dragocjeno. To je
osobito prisutno i u knjigama o kojima će se danas govoriti. Kršćanska sadašnjost, pod uredničkim
vodstvom glavnog urednika i direktora Stjepana Brebrića, i dalje ostaje vjerna svojem poslanju da
prepoznaje, njeguje i objavljuje glasove koji nadahnjuju – a prof. Anton Tamarut zasigurno je jedan od
takvih glasova“, kazala je Tihana Pšenko Miloš na početku predstavljanja.
U punoj dvorani Concept by Atlas na Zrinjevcu urednica knjige Košare pune sna, Marija Perčić,
članica udruge vjernika laika Kršćanski kulturni centar, predstavila je prvo to posebno izdanje, rukovet
misli Antona Tamaruta i čak osam njegovih knjiga (Smijem biti slab, Oduševljeno bez fanatizma,
Obiteljsko lice Crkve, Bog milosrđa i radosti, Kako je lijepo moći vjerovati, Put vjernosti ili različito
ruho iste ljubavi te Nasmijana svjetlost svijeta), u izdanju Kršćanske sadašnjosti i dijelom suizdanju s
Kršćanskim kulturnim centrom.
„Dvadeset je godina otkako poznajem profesora Tamaruta i otkako surađujemo. S velikim sam
veseljem prebirala i odabirala njegove tekstove za ovu prvu zbirku izabranih misli. Svi mi koji smo
čitali Tamarutova djela slažemo se da je njegov stil pisanja praćen stručnošću i profinjenošću izričaja,
nevjerojatnom tečnošću, poetikom i ljepotom jezika“, kazala je Marija Perčić, dodajući da Tamarut u
svojim tekstovima daje viziju novog neba i nove zemlje, a njegovi teološki tekstovi nose u sebi
prozračnost i ljepotu vjere, govore o Isusu radosnim jezikom – nisu opterećeni grijehom, već
uspravljaju čitatelja, bude mu nadu i vjeru u radosnog Boga.
Košare pune sna – „sjemenke svjetlosti“ Tamarutove teologije
Izbor tekstova za zbirku Košare pune sna nastajao je postupno, u hodu, na putu, za potrebe vjerničke
zajednice u crkvi svetoga Vinka u srcu Zagreba i Kršćanskoga kulturnog centra, udruge vjernika laika
proistekle iz te zajednice. Ovim izabranim mislima nadahnjivali su se njihovi molitveni susreti,
euharistijska klanjanja, druženja i razne druge prigode.
„Njegova teologija je radosna teologija. Ona je suvremena i svevremena, zahtjevna i izazovna. Potiče
na ljepotu proučavanja riječi Božje, učenja i zajednicu kršćanskog puta i življenja u prilog Crkve“,

kazala je Marija Perčić. U svojem je izlaganju kazala da je za ovim izborom „sjemenki svjetlosti“
posegnula kako bi čitateljima približila Tamarutovu radosnu, milosrdnu teologiju.
„Ovi izabrani tekstovi su i razgovorni tekstovi, možemo ih čitati i promišljati sami, mogu biti osobna
molitva, ali i zajednička, mogu biti predložak za međusobne razgovore u obitelji, u zajednicama, među
prijateljima, mogu se čitati kod kuće, u tramvaju, svugdje gdje idemo i jesmo. Svakako je prikladna za
dar, način da nekog obradujemo“, zaključila je urednica knjige Košare pune sna, Marija Perčić.
Fra Ivan Majić: 'Tamarut je pjesnik ushita i radosti'
Zbirku pjesama Lijepo mi je s tobom predstavili su potom fra Ivan Majić i don Anton Šuljić.
„Anton Tamarut je svećenik, profesor, predavač, ali on je pored svega drugo i prije svega drugoga
pjesnik. Imam privilegij govoriti o njegovim pjesmama jer su one pokazatelj onoga što za Tamaruta
znači biti pjesnik. Pjesnik se može biti pretenciozno, pompozno, glasno i bučno. Ali biti pjesnikom
može se biti i skromno, ponizno, blago, gotovo usputno. On je baš takav. I zato bih rekao da je ova
poezija odraz njegove filozofije života“, kazao je fra Ivan Majić. Dodao je da Tamarutovi stihovi nisu
nametljivi te da se baš u tome vidi njegova veličina i važnost. Osvrnuo se i na autorovu „jednostavnu
univerzalnost: „U njegovim se stihovima svatko može pronaći i prepoznati, a ta se jednostavnost može
vidjeti i u samom naslovu zbirke. Naslov Lijepo mi je s tobom zagonetan je, ne zna se na koga se to
odnosi, ali baš zato taj naslov pokriva oba smjera onoga jedinoga bitnoga, a to je ono što će ostati i kad
jezici zamuknu, kad znanje prestane i kad prorokovanja zašute, a to je ljubav. Lijepo mi je s tobom
pokriva i horizontalni ja – ti odnos, ali i vertikalni Ti – ja odnos, gdje je Ti pisano velikim početnim
slovom“, kazao je fra Ivan Majić, nekadašnji student profesora Tamaruta na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu, a danas prijatelj.
„Njegova poezija je otvorena u svojoj tajnovitosti. Nije to otvorenost u hermetičnosti, kompliciranosti,
kompleksnosti, jer kad je tako, tada tekst prestaje biti otvoren. Nije to ni otvorenost u jednostavnosti,
jer bi onda možda bila banalna i odustala bi od onog estetskog u sebi. Čini mi se da Tamarut uživa u
tome da tajna ostane tajna (to je iz pjesme Tajna)“, istaknuo je fra Majić među ostalim. Uz jezik,
čakavštinu i rodnu pjesnikovu Novalju, fra Majić ukazao je na to da se u zbirci jasno očituje kolorit
mora, mediteranskog života, otočkog univerzuma.
„Za mene je Tamarut prvo pjesnik, a onda sve ostalo. Puno bih propustio kada ne bio spomenuo da je
on pjesnik ushita i radosti“, zaključio je.
Don Anton Šuljić: Tamarutova poetika čovjekolike ispovjednosti
O zbirci Lijepo mi je s tobom potom je govorio don Anton Šuljić, svećenik i publicist, autorov prijatelj
i sumještanin iz Novalje koji dobro poznaje cjelokupan Tamarutov opus.

„Novom zbirkom pjesama Anton Tamarut potvrđuje se i pozicionira u našoj suvremenosti kao zreo
pjesnik sasvim domišljena i cizelirana izričaja, birane metaforičnosti, zaigrana i zrela stiha, suptilna
poznavatelja duhovnog, angažirana suvremenika i osebujna čakavca. Njegova poetika iz zbirke u
zbirku sve je slobodnija pa i jednostavnija, a ipak mudra i dobrohotna dotle da ćemo, čitajući ju,
osjetiti kako nas je uvukao u svoje razloge, otkrio nam neke važne vidike svojega i našeg ozemlja
duha u kojem riječ i izričaj zauzimaju temeljno svoje svojstvo – da se divimo i čudimo njihovoj snazi,
novoj prodornosti i neslućenim značenjima“, kazao je don Anton.
Naglasio je da Tamarut svoje teme i nadahnuća nalazi u prirodi i u odnosima, u zagrebačkim i otočnim
vedutama, u susretima s ljudima i usputnim doživljajima, u slučajnostima i u običnostima. Kao i u
dosadašnjim zbirkama, pa i knjigama teologijskog određenja, Tamarut voli svjetlost, (o)smijeh,
blizinu, oduševljenje, radost i nadu – što su samo neki pojmovi prisutni već u naslovima njegovih
knjiga, a to je potvrdio i prvom cjelinom ove knjige – koja je podijeljena u šest cjelina – naslovivši ju
Svjetlost iz koje ne umijem izaći.
Don Anton Šuljić u svojem se osvrtu na zbirku Lijepo mi je s tobom osvrnuo i na neke konkretne
pjesme npr. Meni je lako, Kad pada kiša, U tvojoj blizini, Lijepo mi je s tobom…).
„Odričući se teologalnog diskursa pjesnik Tamarut progovara iz vlastite kože, no nije da se ne sluti i
ne ćuti dubina njegovih misli što ih napaja na duhovnome vrelu. Pa i one koje na prvi pogled upućuju
na pȗt. Zna Tamarut što znači staroslavenski izraz i vaplti se (zaputiti se)! Čini se da je to ključ
njegove čežnje za svjetlošću“, kazao je don Šuljić, pročitavši za kraj čakavsku pjesmu Antonja,
posebno karakterističnu, a Novaljcima svakako amblematičnu kao mjesto radnje.
Okupljenima se na kraju obratio i sam autor, prof. Anton Tamarut, zahvalivši svima okupljenima na
dolasku te onima koji su sudjelovali u pripremi predstavljanih knjiga, napose predstavljačima, i
prijateljima koji su pomogli u samoj organizaciji događaja.
Predstavljanje je obogatio i glumac Robert Kurbaša koji je čitao Tamarutove stihove i ulomke iz
predstavljenih knjiga, dajući im tako voluminoznost, pa gotovo i sliku, što je publika itekako
prepoznala.
Knjige Lijepo mi je s tobom i Košare pune sna potražite u knjižarama i web knjižari Kršćanske
sadašnjosti.

PODIJELI