Pripremio: Vedran Šmitran
„Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči“ (Izl 15,6) – geslo je ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koja se od danas obilježava i diljem Crkve u Hrvatskoj.
Upravo u ovim trenutcima u grkokatoličkoj konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu započeo je 34. ekumenski hod zagrebačkim crkvama, a središnje ekumensko slavlje održat će se u nedjelju, 21. siječnja, u rimokatoličkoj župskoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na Dolcu.
Večeras, u 18 sati, započelo je euharistijsko slavlje i molitva za jedinstvo kršćana u splitskoj katedrali Sv. Dujma, a predvodi ga nadbiskup metropolit Marin Barišić.
U okviru Osmine za jedinstvo kršćana središnje ekumensko molitveno slavlje u Dubrovačkoj biskupiji bit će u subotu, 20. siječnja, u katedrali Gospe Velike, a na molitvi će sudjelovati mjesni biskup Mate Uzinić i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Grigorije Durić.
Bolno je čuti kada se kaže da današnja Hrvatska nije Hrvatska za koju se borilo, kakvu smo željeli i kakvoj smo se nadali. No, Božja riječ nas je poučila da je najvažnije osluškivati Boga i biti poslušan Njegovoj volji, u slobodi i velikodušnosti – kazao je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, predvodeći zahvalno euharistijsko slavlje za Domovinu u zagrebačkoj katedrali, 15. siječnja, prigodom spomena na 26. obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.
Spominjući se toga događaja Bogu zahvaljujemo za sve koji su žrtvovali svoju udobnost i bili nesebični, posebno misleći na hrvatske branitelje, na njihove roditelje, udovice i sve članove obitelji. Zahvaljujemo za državne dužnosnike i one koji su u javnim službama radili na dobro Domovine; za sve koji su gradili poveznice Hrvatske i svijeta, za Hrvate u Domovini i u iseljeništvu, za pripadnike drugih država i naroda koji su se zalagali za istinu. Zahvaljujemo za svetoga Ivana Pavla II., a u svoju molitvu uključujemo i nedavno preminuloga prvog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giulija Einaudija – kazao je biskup Šaško, uvodeći u misno slavlje.
U propovijedi je potom istaknuo kako je Hrvatska nastala u novosti duha koji je sašio i novo ruho. Sada se s toga novog odijela režu pojedini dijelovi, da bi se pokušalo zakrpati staro odijelo, prikazujući ga lijepim i prihvatljivim. To staro odijelo su dronjci komunističke ideologije koja nije poštovala slobodu ni čovjeka ni naroda, ponižavajući ljudsko dostojanstvo, a rezultat današnjeg stavljanja zakrpa na takvu ideologiju očituje se u gubitku kriterija i smisla – kazao je propovjednik. Vidimo istinske brige, one neposredne, koje zadiru u život našega društva i na prvi pogled se čini da im treba dati prevagu: gospodarstvu, tehničkomu napretku, obrazovanju i demografiji. Ipak, jasno je da to nije moguće bez odgovora o smislu, o odnosu prema otajstvu života. Radosti bez toga nema. To je istinsko odijelo naše Domovine, za koje se nadamo da će ga rado i s ponosom odjenuti novi naraštaji – poručio je, među ostalim, biskup Šaško.
Obilježavajući Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Hrvatski diplomatski klub priredio je 15. siječnja u „Zlatnoj dvorani“ Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu predavanje „Crkva i država: Konkordatski sustav suradnje“, koje je održao apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović.
Nadbiskup Eterović spomenuo je da je u vrijeme međunarodnoga priznanja naše zemlje radio u Državnom tajništvu Svete Stolice u Odjelu za odnose s državama, tako da je bio svjedok zauzimanja Svete Stolice da se na primjeru Hrvatske i Slovenije poštuju načela međunarodnog prava. Kao djelatnik Svete Stolice, a k tome i kao Hrvat, moram priznati da se s vremenskog odstojanja od 26 godina s ponosom sjećam djelovanja Svete Stolice u tim presudnim trenutcima za Republiku Hrvatsku. Bio je to primjer uspješnoga zauzimanja Svete Stolice u međunarodnoj zajednici da se poštuju načela međunarodnoga prava, posebno završnoga Helsinškog akta, te da se zaustavi rat na području Hrvatske. Tim je nastojanjima Sveta Stolica učvrstila prijateljske veze s Hrvatskom koje su započele već u vrijeme pokrštenja Hrvata. U tom procesu posebno mjesto zauzima pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru od 7. lipnja 879. godine, datum na koji se svake godine obilježava Dan hrvatske diplomacije – istaknuo je dr. Eterović. Pojasnio je nadalje kako se stav Katoličke Crkve o svim važnim pitanjima temelji na Svetomu pismu, na živoj tradiciji Crkve, kao i na crkvenom naučiteljstvu. To vrijedi i za odnos Crkva – država. S tim u vezi temeljne su Isusove riječi ‘caru podajte carevo, a Bogu Božje’. One nisu bile samo mudar Isusov odgovor farizejima i herodovcima, nego su te riječi ostvarile novi odnos između svjetovne i duhovne vlasti, između Crkve i države, te su obilježile zapadnu civilizaciju nadahnutu kršćanskim vrijednostima – istaknuo je, među ostalim, nadbiskup Eterović.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je 16. siječnja zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i apostolskog nuncija u Njemačkoj nadbiskupa Nikolu Eterovića. Tema razgovora bili su odnosi Crkve i države, a Predsjednica je tom prigodom zahvalila na potpori Svete Stolice u procesu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, čemu je naročito pridonio nadbiskup Eterović – izvijestio je Ured predsjednice Republike Hrvatske. Razgovaralo se i o položaju Hrvata i Katoličke Crkve u susjednim državama, s posebnim naglaskom na stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kardinal Bozanić i nadbiskup Eterović pozdravili su napore Predsjednice Republike da se putem dijaloga nastavi rješavanje svih otvorenih pitanja sa susjednim državama.
Umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan proslavio je 14. siječnja dva desetljeća biskupskoga poslanja i služenja pod geslom „Graditi u ljubavi“, a tom je prigodom predvodio svečano euharistijsko slavlje u župskoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana u Fažani. Propovijed je izrekao domaći župnik vlč. Ilija Jakovljević, zahvalivši Bogu na pozivu koji je uputio biskupu Ivanu, ali i zahvalivši slavljeniku na neumornom pastirskom služenju. Na kraju misnoga slavlja biskup Milovan je istaknuo zahvalnost Bogu za sve dobro što mu je u životu podario te zamolio oproštenje za sve propuste, za ono što je trebao, a u svojoj ljudskoj malenosti nije mogao učiniti.
Izvor: Vatikanski radio
