Ivica Hadaš – Vatikan

Molimo za braću i sestre koji su u zatvoru. Mnogo trpe zbog neizvjesnosti onoga što će se dogoditi u zatvoru i zato što misle na svoje obitelji; kako su, je li netko bolestan i da li im nešto nedostaje. Budimo blizu zatvorenicima koji mnogo trpe u ovom trenutku nesigurnosti i žalosti – rekao je papa Franjo danas na misi u Domu svete Marte. Komentirajući evanđelje današnje liturgije, Papa je govorio o svetom Josipu, pravednom čovjeku, to jest čovjeku vjere koji je bio sposoban ući u Božje otajstvo, i podsjetio na važnost molitve klanjanja.

Evanđelje nam kaže da je Josip bio pravedan, to jest čovjek vjere koji je živio vjeru – rekao je Sveti Otac i istaknuo – Čovjek koji može biti stavljen na popis svih onih ljudi vjere koje smo danas spomenuli u biblijskim čitanjima; ljudi koji su živjeli vjeru kao temelj onoga čemu se nadamo, kao jamstvo i dokaz onoga što se ne vidi. Josip je bio čovjek vjere i zbog toga je bio pravedan. Ne samo zato što je vjerovao, nego zato što je živio vjeru. Bio je pravedan čovjek koji je bio izabran da odgaja čovjeka koji je bio pravi čovjek, ali i Bog.

Za odgoj takvog čovjeka trebao je Bogo-čovjek, no nije ga bilo – rekao je papa Franjo i primijetio – Gospodin je izabrao pravednika i čovjeka vjere. To je bio čovjek sposoban biti čovjek i sposoban razgovarati s Bogom, te ući u Božje otajstvo. To je bio Josipov život. Živjeti svoje zvanje, svoj ljudski život i ući u otajstvo. On je bio čovjek sposoban razgovarati s Božjim otajstvom. Nije bio sanjar. U otajstvo je ulazio na isti prirodan način na koji je radio svoj zanat, istom točnošću svojega zanimanja. Bio je sposoban milimetarski u drvu napraviti neki ugao, znao je kako to napraviti, bio je sposoban smanjiti i stanjiti površinu drveta za milimetar.

Josip je bio točan. No bio je i sposoban ući u otajstvo koje nije mogao kontrolirati – rekao je Papa i napomenuo – To je Josipova svetost; pravedno i profesionalno živjeti svoj život i svoje zanimanje, te u pravom trenutku ući u otajstvo. Kada nam evanđelje govori o Josipovim snovima, pomaže nam shvatiti da ulazi u otajstvo. Danas, na svetkovinu svetoga Josipa, mislim na Crkvu. Jesu li naši vjernici, biskupi, svećenici, Bogu posvećene osobe i pape sposobni ući u otajstvo? Trebaju li urediti svoj život u skladu s propisima koji ih štite od onoga što ne mogu kontrolirati?

Kada Crkva gubi sposobnost ulaženja u otajstvo, gubi sposobnost klanjanja – rekao je Sveti Otac i nastavio – Molitva se klanjanja može odvijati samo kada se uđe u Božje otajstvo. Molimo Gospodina za milost da Crkva može živjeti u konkretnom svakidašnjem životu, i pod navodnicima, u konkretnosti otajstva. Ako to ne bude mogla činiti, bit će polovična Crkva, bit će pobožna udruga, vodit će je propisi i bit će bez osjećaja za klanjanje. Ulaziti u otajstvo ne znači sanjati, nego točnije, klanjati se. Ulaziti u otajstvo znači danas činiti ono što ćemo u budućnosti činiti, kada ćemo doći u Božju prisutnost, to jest klanjati se.

Sve one koji su daleko i koji misu prate putem televizije, pozivam na duhovno zajedništvo – potaknuo je papa Franjo i dodao – Pred tvojim nogama, Isuse moj, klanjam se i dajem Ti svoje skrušeno srce koje se kaje i spušta u svojoj ništavnosti i u tvojoj svetoj prisutnosti. Klanjam Ti se u sakramentu tvoje ljubavi, želim Te primiti u siromašnom prebivalištu koje Ti daje moje srce. Iščekujući sreću sakramentalnog zajedništva, želim Te posjedovati u duhu. Isuse dođi k meni, daj da ja dođem k Tebi.

Neka Tvoja ljubav zapali cijelo moje biće na život i smrt. Vjerujem u Te, nadam se u Tebi, ljubim Te. Tako neka bude! – molio je Papa prije završetka mise, u ovo teško vrijeme zbog pandemije koronavirusa koji je u Italiji i u drugim zemljama uzrokovao ukidanje misa s vjernicima, kako bi se izbjegla zaraza. Papa je misu završio euharistijskim klanjanjem i blagoslovom.

Ivica Hadaš – Vatikan

Molimo za preminule koji su zbog koronavirusa izgubili život; na poseban način želio bih da molimo za zdravstvene radnike koji su preminuli ovih dana. Darovali su život služeći bolesnima – rekao je papa Franjo danas na misi u Domu svete Marte. Komentirajući evanđelje današnje liturgije, Papa je podsjetio da je naš Bog blizak svome narodu i u ovom teškom trenutku traži od nas da budemo blizu jedni drugima.

Tema današnjih liturgijskih čitanja je zakon – rekao je Sveti Otac i istaknuo – To je zakon koji Bog daje svojem narodu. Radi se o zakonu koji nam je Gospodin dao i koji je Isus ispunio do potpunog savršenstva. Način na koji Bog daje taj zakon posebno privlači pažnju. Mojsije kaže: „Jer, koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Gospodin, Bog naš, nama kad god ga zazovemo?“

Gospodin daje zakon svojem narodu iskazujući mu blizinu – rekao je papa Franjo i napomenuo – To nisu zapovijedi nekog vladara koji može biti daleko ili nekog diktatora. To je blizina. Po objavi znamo da je to očinska blizina koja prati svoj narod, dajući mu dar zakona. To je Bog koji je blizu. „Jer, koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Gospodin, Bog naš, nama kad god ga zazovemo?“

Naš Bog je Bog blizine, Bog koji je blizu, koji hodi sa svojim narodom – rekao je Papa i primijetio – Oblak i vatreni stup koji štiti narod, slika je iz pustinje koju opisuje Knjiga izlaska i znak da Bog hodi sa svojim narodom. Ne radi se o Bogu koji ostavlja pisane zapovijedi i kaže: „Idite dalje!“ Daje zapovijedi, vlastitim ih rukama piše na kamenu, daje ih Mojsiju, no ne ostavlja ih i odlazi, nego hodi s narodom i blizu mu je. „Koji narod ima Boga tako blizu?“ To je blizina. Naš Bog je Bog blizine.

Prvi čovjekov odgovor, na prvim stranicama Biblije, dva su ponašanja nedostatka blizine – rekao je Sveti Otac i nastavio – Naš je odgovor uvijek udaljavanje, udaljavamo se od Boga. On nam pokušava biti blizu, a mi se udaljavamo. Prve dvije stranice Biblije govore o tome. Skrivanje je prvo Adamovo i Evino ponašanje; sakrili su se od Božje blizine, bilo ih je sram jer su sagriješili. Grijeh nas tjera da se sakrijemo i ne želimo blizinu. To nas često vodi u razvijanje teologije o Bogu sucu, zbog toga se skrivamo i bojimo se. Na prijedlog Božje blizine, drugo je ponašanje ubiti, ubiti brata. „Nisam čuvar brata svoga“.

To su dva ponašanja koja brišu svaku blizinu – rekao je papa Franjo i dodao – Čovjek Božju blizinu odbacuje, želi biti gospodar odnosa, a blizina uvijek sa sobom nosi neku slabost. „Bog koji je blizu“ postao je slab; što je bliži, to više izgleda slabiji. Kada je došao živjeti s nama, postao je čovjek, jedan od nas; postao je slab i nosio slabost do najokrutnije smrti, smrti ubojica i najvećih grešnika. Blizina ponižava Boga. On se ponižava kako bi bio s nama, hodio s nama i pomagao nam.

„Bog koji je blizu“ govori nam o poniznosti – rekao je Papa i istaknuo – On nije veliki Bog; blizu je, u kući. To vidimo u Isusu, Bogu koji je postao čovjekom; bio nam je blizu sve do smrti. Bio je sa svojim učenicima; pratio ih je, poučavao i ispravljao s ljubavlju. Mislimo, na primjer, na Isusovu blizinu tjeskobnim učenicima na putu u Emaus; bojali su se, osjećali su se poraženi i On im se polako približio, kako bi im pomogao shvatiti poruku života i uskrsnuća.

Naš je Bog blizu i traži od nas da jedni drugima budemo blizu i da se ne udaljavamo međusobno – rekao je Sveti Otac i napomenuo – I u ovom trenutku krize zbog pandemije koju proživljavamo, ta blizina od nas traži da je još više očitujemo i pokazujemo. Možda se ne možemo fizički približiti zbog straha od zaraze, no u sebi možemo ponovo probuditi međusobnu blizinu: molitvom, pomaganjem i na mnogo načina blizine. Moramo biti blizu jedni drugima, jer naš Bog je blizu, želi nas pratiti u životu.

On je Bog blizine. Zato nismo izolirane osobe, nego smo blizu drugima, jer baština koju smo primili od Gospodina jest blizina, to jest gesta blizine. Molimo Gospodina za milost da budemo blizu jedni drugima, ne skrivajući se jedni od drugih, ne perući ruke, poput Kajina, od problema drugih. Budimo blizu! Potrebna je blizina! „Jer, koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Gospodin, Bog naš, nama kad god ga zazovemo?“ – zaključio je papa Franjo.

Papa: Molio sam Gospodina da svojom rukom zaustavi epidemiju