Ivica Hadaš – Vatikan

Onaj tko vodi rat, ne vlada vlastitim strastima – rekao je papa Franjo danas prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra. Evanđelje je današnje liturgije odlomak o ispunjenju zakona iz Govora na gori koji nam pokazuje kako moramo izvršavati zakon (Mt 5,17-37) – rekao je Papa i istaknuo – Isus svojim slušateljima želi pomoći kako bi imali ispravan pristup propisanim Mojsijevim zapovijedima, potičući ih da budu otvoreni Bogu koji nas putem zakona odgaja za istinsku slobodu i odgovornost.

Radi se o tome da zakon živimo kao sredstvo za slobodu – rekao je Sveti Otac i upozorio – Nemojmo zaboraviti živjeti kao sredstvo za slobodu taj zakon koji nam pomaže da budemo slobodniji, da ne budemo robovi strasti i grijeha. Razmislimo o ratovima, njihovim posljedicama i djevojčici koja je prekjučer, u Siriji, umrla od hladnoće. Mnogo je nesreća! One su plod strasti, a ljudi koji ratuju, ne znaju vladati vlastitim strastima. Nedostaje im smisao ispunjenja zakona. Kada padnemo u napasti i strasti, više nismo gospodari i protagonisti vlastitoga života, nego postajemo nesposobni njime upravljati voljom i odgovornošću.

Isusov je govor sastavljen od četiri suprotnosti koje su izražene u obliku „Čuli ste što je rečeno starima…, a Ja vam kažem…“ – rekao je papa Franjo i primijetio – Te se suprotnosti odnose na mnoge situacije u svakodnevnom životu, kao što su ubojstva, preljubi, razvodi i zakletve. Isus ne ukida zapovijedi koje se tiču ​​tih pitanja, nego objašnjava njihovo puno značenje i ukazuje na duh kojim ih trebamo ispunjavati. Potiče nas da prijeđemo od formalnog poštovanja zakona na ispunjavanje zakona u bitnome, prihvaćajući u srcu zakon koji je središte nakana, odluka, riječi i gesta svakog od nas. Dobra i zla djela proizlaze upravo iz srca!

Prihvaćajući Božji zakon u svom srcu, razumijemo da, kada ne ljubimo bližnjega, na neki način ubijamo sebe i druge, jer mržnja, suparništvo i podjela ubijaju bratsku ljubav koja je temelj međuljudskih odnosa – rekao je Papa i napomenuo – To se odnosi na ono što sam rekao o ratovima i ogovaranju, jer jezik ubija. Prihvaćajući u svom srcu Božji zakon, shvaćamo da željama moramo upravljati, jer sve ono što želimo, ne možemo imati i nije dobro prepustiti se sebičnim i posesivnim osjećajima.

Kad u srcu prihvatimo Božji zakon, shvaćamo da moramo napustiti životni stil kršenja obećanja, kao i prijeći od zabrane lažnog zaklinjanja na odluku da se uopće ne zaklinjemo, usvajajući stav pune iskrenosti prema svima – rekao je Sveti Otac i objasnio – No Isus je svjestan da zapovijedi nije lako živjeti na takav potpun način. Zato nam kao pomoć daje svoju ljubav. Došao je na svijet ne samo da bi ispunio zakon, nego i da bi nama darovao milost, kako bismo mogli vršiti Božju volju, ljubeći Njega i braću.

Sve možemo učiniti Božjom milošću! Dapače, svetost nije ništa drugo nego čuvanje te besplatnosti i milosti koju nam je Bog dao. Radi se o povjerenju u Njega, Njegovu milost i besplatnost koju nam je dao i o prihvaćanju ruke koju neprestano pruža prema nama, da bi nam u našim naporima i pothvatima mogao pomoći svojom dobrotom i milosrđem. Isus od nas danas traži da napredujemo na putu ljubavi koji nam je pokazao i koji polazi iz srca. To je put kojim trebamo ići da bismo živjeli kao kršćani. Neka nam Djevica Marija pomogne slijediti put koji je prošao njezin Sin, kako bismo postigli istinsku radost i posvuda širili pravdu i mir – zaključio je papa Franjo.

Nakon podnevne molitve Papa je pozdravio sve nazočne vjernike i hodočasnike, a osobito one iz Hrvatske i Srbije.

Benedetta Capelli; Ariana Anić – Vatikan

Vatikanska pravda koja pazi na zakone ne zaboravljajući zakon evanđelja. Papa Franjo je 91. sudsku godinu Suda Države Grada Vatikana inaugurirao osvrtom punim povjerenja u napredak postignut reformama koje je Sveta Stolica pokrenula na području zakonodavstva, a u punom poštovanju međunarodnih obveza. Ta je reforma – napomenuo je Papa – potpuno uključena u poslanje Crkve i, štoviše, dio je njezina ministerijalnoga djelovanja.

U govoru je papa Franjo istaknuo zauzimanje u borbi protiv nezakonitosti u financijskom sektoru na međunarodnoj razini, protiv djela koja je – kako je rekao – teško pomiriti s naravi i svrhom Crkve, i koja su potaknula zbunjenost i nemir u zajednici vjernika. Međutim, čvrsto je Papino povjerenje u sudska i istražna tijela; a važno je da prijave o navodnim zlodjelima dolaze od vlasti unutar Vatikana, pokazujući tako učinkovitost u provedbi zakona kako to zahtijevaju međunarodni standardi.

Uspostaviti pravednost u nama

Dragocjen je i odgovoran rad – prema Papinim riječima – onih koji rade na području vatikanske pravde. Od njih on traži da sve uvjerenije slijede put pravde koji čini mogućim istinsko bratstvo u kojemu su zaštićeni svi, a posebno najslabiji. Osim toga, potaknuo je nazočne da posvete pozornost evanđelju, pravednosti koju je predložio Isus, koja nije jednostavno skup tehnički primijenjenih pravila, nego raspoloživost srca koja vodi one koji imaju odgovornost. Pritom je potaknuo na uspostavljanje pravednosti, prije svega, u sebi, boreći se protiv nesloge koja boravi u nama. Potreban je osobni rad na sebi svakoga od nas, naše osobno obraćenje – rekao je Papa.

Milosrđe – ostvarivanje pravde

Međutim, valja reći da sama pravednost nije dostatna – primijetio je – treba ju popratiti drugim krjepostima: razboritošću, hrabrošću i umjerenošću. Razboritost je potrebna kako bi se razlikovala istina od laži; umjerenost radi ravnoteže, jakost kako bi se prevladale teškoće nadjačavanjem pritisaka i strasti. Treba misliti na to da se pred nama nalaze ljudi koji su gladni i žedni pravednosti, osobe koje trpe, i koje su katkada pritisnute u životu tjeskobom i očajem; stoga se trebamo potruditi razumjeti uzroke pogreške, i slabost onih koji su prekršili zakon.

Milosrđe nije dokinuće pravednosti, nego njezino ispunjenje, jer sve dovodi u viši red, gdje i osuđeni na oštrije kazne pronalaze iskupljenje nade – istaknuo je Papa te dodao – Bavljenje sudstvom, osim pripreme i ravnoteže, zahtijeva i ljubav prema pravednosti i svijest o velikoj i potrebnoj odgovornosti u donošenju suda.

Za pravedan i čestit zajednički život

Papa Franjo je, među ostalim, istaknuo zauzimanje Svete Stolice u borbi protiv nezakonitosti u financijskom sektoru na međunarodnoj razini, jačajući odnose suradnje te zajedničke politike i inicijative, stvarajući interne instrumente nadzora i djelovanja, sposobnih provesti stroge i djelotvorne kontrole. Riječ je o reformama koje su u skladu s učiteljstvom Crkve.

Glavnu svrhu tih reformi stoga valja uključiti u poslanje Crkve, štoviše, ona je sastavni i bitni dio njezina ministerijalnoga djelovanja. To objašnjava činjenicu da Sveta Stolica sudjeluje u naporima međunarodne zajednice u izgradnji zajedničkoga života, pravednoga i čestitoga, i ponajviše da je pozorna na stanje najsiromašnijih i isključenih, lišenih osnovnih dobara, čije je ljudsko dostojanstvo često gaženo, i koje se smatra nevidljivima i odbačenima – istaknuo je papa Franjo.

Na kraju govora Papa je podsjetio da su, osim sustava i pravila, potrebne prave osobe, te potaknuo na otvaranje prostora i novih putova za ostvarivanje pravednosti u korist promicanja ljudskoga dostojanstva, slobode i, u konačnici, mira.

Ivica Hadaš – Vatikan

Papa Franjo je danas primio u audijenciju hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića koji trenutno obnaša dužnost predsjednika, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Predsjednik Komšić se nakon toga susreo s Papinim državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom i dotajnikom za odnose s državama, monsinjorom Mirosławom Wachowskim.

Tijekom razgovora u Državnom tajništvu koji su se odvijali u srdačnom ozračju, istaknuti su dobri bilateralni odnosi,  a što se tiče unutarnjeg stanja zemlje, s posebnom pažnjom osvrnuli su se na položaj katoličke zajednice. Isto tako spomenuli su potrebu da se osigura puno poštovanje prava svih građana i učinkovita jednakost sva tri konstitutivna naroda.

Na kraju su se dotaknuli pitanja od zajedničkog interesa koja se odnose na međunarodno i domaće područje, kao što su mir, sigurnost i potreba za poticanjem dijaloga, kako bi se suočili s različitim izazovima na području Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Razgovarali su također i o mogućnostima proširenja Europske unije na Bosnu i Hercegovinu i susjedne zemlje – izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice.