Alessandro Di Bussolo; Ariana Anić – Vatikan

Danas, 11. veljače, kada se u Crkvi slavi blagdan Gospe Lurdske, te 28. svjetski dan bolesnika, papa Franjo je na svojemu Twitter računu @Pontifex, u prvom tweetu povjerio „Djevici Mariji, zdravlju bolesnih“ sve osobe koje nose teret bolesti, zajedno s njihovim obiteljima i zdravstvenim radnicima. Papa svima, s ljubavlju, jamči svoju blizinu u molitvi.

Ući u Isusov život znači iskusiti nježnost

Dva sata poslije, u drugoj tweet poruci, papa Franjo je podsjetio kako onomu tko živi u tjeskobi zbog svoje krhkosti, žalosti i slabosti, Isus Krist nudi svoje milosrđe. On svakoga poziva da uđe u Njegov život kako bi iskusio nježnost – dodao je Papa.

„Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni“

U poruci za današnji Dan bolesnika, objavljenoj 3. siječnja, Papa se nadahnuo Isusovim riječima iz Matejeva Evanđelja: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti“ (Mt 11, 28). Riječi su to koje pokazuju milosrdni Isusov odnos prema ranjenom ljudskom rodu, Njegov pogled koji doseže u dubinu, koji prima i nježno ozdravlja.

Briga o tijelu, ali i o cijeloj osobi

Papa u poruci ističe ispravan pristup bolesniku, koji, osim brige o tijelu, zahtijeva i brigu o osobi te o njezinoj obitelji, oslabljenoj tom kušnjom. Zbog toga poziva liječnike i zdravstvene djelatnike da se pred granicama znanosti otvore za nadnaravno, te da ostanu dosljedni onom ‘da’ životu i osobi.

Bez popuštanja eutanaziji i potpomognutom samoubojstvu

Neka vaše djelovanje – napisao je Papa obraćajući se zdravstvenom osoblju, ali i volonterima – bude stalno usmjereno na dostojanstvo i život osobe, bez popuštanja bilo kojem obliku eutanazije, potpomognutoga samoubojstva ili zatiranja života, pa ni onda kada je stanje bolesti nepovratno.

Društvena pravednost znači jamčiti skrb siromašnima

Papa Franjo, osim toga, u poruci potiče vlade i institucije da u ime društvene pravednosti osiguraju zdravstvenu skrb najslabijima i najsiromašnijima, te zahvaljuje ponajviše volonterima koji, odražavajući sliku Dobroga Samarijanca, gestama blizine i nježnosti nadoknađuju strukturne nedostatke.

Izvor: https://www.vaticannews.va

Cecilia Seppia; Ariana Anić – Vatikan

Kolumbovi su vitezovi tako stotu obljetnicu svojega karitativnog djelovanja proslavili s Petrovim nasljednikom. Papa se spomenuo brojnih djela koje je taj red ostvario nakon Prvoga svjetskog rata. U tim su mračnim godinama, tamo gdje je nedostajala čak i hrana, Kolumbovi vitezovi, na poziv Benedikta XV., velikodušno odgovorili na svaku humanitarnu potrebu stanovništva. I ne samo to. Osnovali su – kako je napomenuo papa Franjo – sportske centre za mlade, škole i kuće, posvećujući se obrazovanju i katekizmu.

Zauzimanje za Bliski istok

Papa je potom istaknuo još jedan važan vidik njihova djelovanja, te im zahvalio zato što su znak Božje ljubavi posebno za izbjeglice i prognane. Posebno mislim na vaše vjerno svjedočenje svetosti i dostojanstva ljudskoga života, i to na lokalnoj i na nacionalnoj razini. To vas je uvjerenje potaknulo da materijalno i duhovno podupirete kršćanske zajednice na Bliskom istoku, jer u progonjenom i izbjeglom bratu i sestri s tog područja vidite svoje bližnje, za koje ste znak beskonačne Božje ljubavi – istaknuo je Papa.

Nadvladati globalizaciju ravnodušja

Zbog zauzimanja za najpotrebitije, odanosti Papi i ustanovljenja fonda Vicarius Christi kako bi odgovorili na univerzalno poslanje milosrđa Crkve, ta je bratovština, koju je osnovao časni sluga Michael McGivney – prema Papinim riječima – primjer koji valja nasljedovati kako bi se barem pokušalo spasiti svijet od kulture odbacivanja i globalizacije ravnodušja. U našem svijetu, obilježenom podjelama i nejednakostima, vaše velikodušno zauzimanje u služenju svima potrebitima pruža, i to posebno mladima, važno nadahnuće za nadvladavanje globalizacije ravnodušja i zajedničku izgradnju pravednijega i inkluzivnoga društva – istaknuo je papa Franjo.

Prihvativši poziv Predsjednika Republike Malte, vlasti i Katoličke Crkve u toj zemlji papa Franjo će otići na apostolsko putovanje na Maltu i Gozo, 31. svibnja ove godine. Naknadno će biti objavljen program putovanja – stoji u priopćenju.

Na logu Papina pohoda prikazane su ruke koje izlaze iz lađe na moru, uzdignute prema križu. Ruke predstavljaju znak prihvata bližnjega i pomoći onima koji su u teškoći, napušteni sudbini. Lađa podsjeća na dramatičnu priču o brodolomu apostola Pavla na otoku Malti (usp. Dj. 27, 27-44) i gostoprimstvo Maltežana koje su pružili apostolu i brodolomcima (usp. Dj 28, 1-10), o čemu je na nedavnim općim audijencijama srijedom govorio i papa Franjo. Moto toga Papinog apostolskog putovanja glasi “They showed us unusal kindness” (Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje) (Dj 28, 2).

Prije pape Franje Maltu je posjetio sveti Ivan Pavao II., od 25. do 27. svibnja 1990., te papa Benedikt XVI., 17. i 18. travnja 2010. godine.

Blagdan i 60. obljetnicu mučeničke smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca Hrvatska je rimska zajednica proslavila u nedjelju, 9. veljače, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio kardinal Luis Francisco Ladaria Ferrer, pročelnik Zbora za nauk vjere, uz koncelebraciju nadbiskupa Francisca Javiera Lozana, bivšega apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, te oko pedeset svećenika. Liturgijsko pjevanje animirao je Akademski zbor Bazilike Srca Isusova „Palma“ iz Zagreba.

Na početku svete mise prečasni Marko Đurin, rektor zavoda i crkve poseban je pozdrav uputio kardinalu Ladariji izražavajući svoju radost da upravo on predslavi euharistijsko slavlje na blagdan jednoga od najljepših „cvjetova“, među 600 svećenika, redovnika, redovnica i sjemeništaraca okrunjenih mučeničkom krunom iz „mržnje prema vjeri“ u hrvatskome narodu prije, u vrijeme i nakon Drugoga svjetskoga rata. U uvodnom je govoru rektor Đurin napomenuo da su svi pročelnici Zbora za nauk vjere, počevši od kardinala Šepera, Ratzingera, Levade i Müllera, prigodom obilježavanja spomena mučeničke smrti Alojzija Stepinca upravo u crkvi sv. Jeronima predsjedali euharistijskim slavljem te da je on peti prefekt u tome nizu.

Osvrćući se u propovijedi na evanđeoski odlomak u kojemu Isus svojim učenicima govori da su sol zemlje i svjetlo svijeta, kardinal Ladaria posebno je istaknuo ulogu soli i svijetla u svakodnevnom kršćanskom životu te ih povezao s likom blaženoga kardinala Stepinca ističući kako se oni u njemu spajaju i očituju kroz njegov život. Sol njegova života bila je nepravedna osuda na tamnicu i robiju kroz koje je bio prisiljen na tamu i šutnju, ali to je bio primjer i svjedočanstvo za koje je znao cijeli svijet.

U vrijeme kućnoga pritvora, propovijedajući nedjeljama i blagdanima, prosvjetljivao je sve one koji su imali milost slušati ga te to prenosio i na druge kroz svoje pisane propovijedi – istaknuo je kardinal Ladaria, te dodao da je „svjetlo [je] svijetlilo tijekom vremena njegove pastoralne aktivnosti. Svijetlila je i ljubav, prema svim ljudima, bez razlike; svijetlila je istina evanđelja pred nepravdama u teškim političkim i društvenim okolnostima u kojima je živio“.

Uspoređujući blaženika s Gospodinom te ističući njegovu osjetljivost posebno za djecu žrtve rata, kardinal je napomenuo da ljubav i istina, riječi i djela u Stepinčevu liku idu zajedno. Na kraju je pozvao sve da „molimo Gospodina da po zagovoru blaženika kojega slavimo, budemo, kako on hoće, sol zemlje i svjetlost svijeta“.