Papa: Grijeh je ne moliti za ljude na vlasti
Kršćani imaju molitvom pratiti vladajuće, pa i kada griješe – snažan je poticaj pape Franje koji je uputio danas, 18. rujna, u propovijedi na jutarnjoj misi koju je slavio u Domu svete Marte. I od vladajućih traži da mole, jer bi se u suprotnom mogli zatvoriti u malu skupinu vlastite stranke. Naprotiv, onaj koji je u vlasti i koji je svjestan svoje podložnosti pred narodom i pred Bogom, moli.Papa je u svojemu razmišljanju krenuo od Prvoga čitanja i Evanđelja iz današnje liturgije. U Prvom čitanju sveti Pavao savjetuje Timoteju da se moli za sve koji su na vlasti, a u Evanđelju se govori o čovjeku iz vlasti koji moli. Riječ je o satniku čiji je sluga bio bolestan. Volio je narod, iako je bio stranac, i volio je svojega slugu, stoga se zabrinuo.Taj je čovjek osjetio potrebu za molitvom – primijetio je Papa. I to ne samo zato što je volio slugu, nego i zato što je bio svjestan da nije gospodar svega, da nije posljednja instanca. Znao je da je iznad njega drugi koji naređuje. Imao je podanike, ali je i sâm bio podčinjen. To ga je potaknulo na molitvu. Vladajući koji je svjestan toga, moli – istaknuo je papa Franjo te dodao – Ako ne moli zatvara se u vlastito samoodnošenje ili u ono svoje stranke, u krug iz kojega više ne može izići; postaje čovjek zatvoren u sebe.
Ali, kada vidi stvarne probleme, i kada je svjestan te podložnosti, da postoji netko tko ima veću vlast od njega… tko ima veću vlast od vladajućih? – upitao je Papa te istaknuo – Narod koji mu je dao vlast, i Bog od kojega, preko naroda, dolazi ta vlast. Kada čovjek iz vlasti ima tu svijest o podčinjenosti, on moli – ponovio je papa Franjo.
Ističući važnost molitve čovjeka na vlasti, Sveti je Otac napomenuo da je njegova molitva za opće dobro naroda koji mu je povjeren. Treba moliti Boga milost da može dobro vladati, poput Salomona koji nije od Boga tražio zlato i bogatstvâ, nego mudrost kako bi mogao upravljati narodom. Svi koji vladaju trebaju moliti Gospodina tu mudrost – napomenuo je Papa. Vrlo je važno da mole, tražeći od Gospodina da im ne oduzme svijest o podređenosti Bogu i narodu; da moja snaga bude tamo, a ne u maloj skupini ili samo u meni – kazao je Papa.
A onomu tko kaže da je agnostik ili ateist, Papa kaže da se, ako ne može moliti, suoči sa svojom savješću i s mudrim ljudima iz svojega naroda, ali da ne ostane sâm s malom skupinom ljudi iz svoje stranke, jer to je onda samoodnošenje – istaknuo je Papa te podsjetio da u Prvom čitanju Pavao poziva na molitvu za kraljeve, kako bismo mogli voditi miran i dostojan život, posvećen Bogu.
Međutim, – primijetio je Sveti Otac – kada neki vladar učini nešto što nam se ne sviđa, upućuju mu se kritike, ili u suprotnom, pohvale. Ostavlja ga se samoga s njegovom strankom, s parlamentom. Međutim, ne smijemo ostaviti same one koji vladaju, moramo ih pratiti molitvom. Kršćani moraju moliti za vladajuće. Netko bi mogao reći: Oče, kako da molim za toga koji čini toliko ružnih stvari? – primijetio je Papa te istaknuo – Njemu je molitva još potrebnija. Moli, čini pokoru za tog vladara.
Zagovorna molitva – tako je lijepo ono što kaže Pavao – za sve kraljeve, za sve koji su na vlasti. I to zato da možemo živjeti mirno i spokojno. Kada je čovjek na vlasti slobodan, i može vladati u miru, čitavi narod ima koristi od toga – napomenuo je Papa te potaknuo sve da učine ispit savjesti o molitvi za vladajuće. Učinite mi jednu uslugu – rekao je – Neka svatko od vas odvoji danas pet minuta, ne treba više. Ako je u vlasti, neka se upita: Molim li se onomu tko mi je preko naroda dao vlast? A ako nije u vlasti neka se pita: Molim li se za one na vlasti? Molim li se za sve na vlasti, ne samo za one koji mi se sviđaju? I kada obavljate ispit savjesti prije ispovijedi, ako uočite da niste molili za vladajuće, recite to u ispovjedaonici. Jer, grijeh je ne moliti za one na vlasti – rekao je na kraju papa Franjo.
Papa na Angelusu: Božje milosrđe nema mjere
Božje milosrđe nema mjere – istaknuo je papa Franjo za vrijeme molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra. Pritom nije riječ o tome da se zaniječe počinjena nepravda, nego da se ide iznad toga: dobrotom i milosrđem.Sveti se Otac u svojem nagovoru usredotočio na današnji evanđeoski odlomak (usp. Mt 18,21-35) u kojem Petar postavlja sljedeće pitanje Isusu: „Gospodine, koliko puta da oprostim bratu svomu ako se ogriješi o mene? Do sedam puta?“ Isus mu je na to odgovorio: „Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam“. Drugim riječima, uvijek. Isus navedenu pouku nastoji predočiti prispodobom o okrutnom dužniku.Kralj iz prispodobe očituje se kao velikodušan čovjek koji svome sluzi otpušta ogroman dug koji je iznosio 10 tisuća talenata. S druge strane, taj se isti sluga pokazao nemilosrdnim prema svom dužniku koji mu je dugovao malenu svotu novca, svega 100 denara. I umjesto da svom dužniku očituje milosrđe, okrutni ga sluga baca u zatvor. Taj se sluga ponaša nemilosrdno i nedosljedno – kazao je papa Franjo. Vjernici ne bi smjeli slijediti njegov primjer, nego onaj dobroga i milosrdnoga kralja koji nam je dao i očitovao „nauk praštanja“ da je čovjek, stvoren na sliku Božju, uvijek veći od zla koje čini.
Sveti je Otac podsjetio da Bog uvijek prašta i to „beskrajnim milosrđem“, te je s naše strane dostatno očitovati maleni znak kajanja kako bi nam oprostio. Potaknuo je da pobijedimo napast zatvaranja svoga srca i odbijanja da oprostimo onomu koji nam je učinio nepravdu, a koji sada traži oprost, sjećajući se riječi milosrdnoga gospodara okrutnom sluzi: „Slugo opaki, sav sam ti onaj dug oprostio jer si me zamolio. Nije li trebalo da se i ti smiluješ svome drugu, kao što sam se i ja tebi smilovao?“ (Mt 18,32-33). Svatko tko je doživio iskustvo radosti, mira i nutarnje slobode, koje svoj izvor ima u tome da nam je oprošteno, može se otvoriti mogućnosti da sa svoje strane oprosti.
Papa je istaknuo da Isus u molitvu Očenaš uključuje taj isti nauk, izravno povezujući oprost koji tražimo od Boga s oprostom koji moramo dati svojoj braći i sestrama: „I otpusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim“ (Mt 6,12). Božje je praštanje znak njegove preobilne ljubavi za svakog pojedinog čovjeka. Ta nam ljubav daje slobodu da se udaljimo poput izgubljenog sina, ali to je i ljubav koja svakodnevno čeka na naš povratak. To je ljubav pastira prema njegovoj izgubljenoj ovci; nježnost koja prihvaća svakog grješnika koji kuca na njegova vrata.
Otac Nebeski je pun ljubavi i želi ju nam ponuditi, no on to ne može učiniti ako zatvorimo srce za ljubav prema drugima – kazao je papa Franjo te zaključio: Neka nam Djevica Marija pomogne postati svjesniji besplatnosti i veličine oprosta koji smo primili od Boga kako bismo postali milosrdni poput Njega, dobrog Oca koji je spor na srdžbu, a bogat dobrotom.
Papin tweet: U mjeri u kojoj Isus dotiče središte našeg života, toliko nas izvodi iz nas samih
U mjeri u kojoj Isus dotiče središte našeg života, toliko nas izvodi iz nas samih, približavajući nas drugima – napisao je papa Franjo u svojoj današnjoj tweet-poruci. Podsjetio je time na ono što je napisao u poruci sudionicima međunarodnog simpozija o Katehezi u Argentini koji se održao sredinom srpnja ove godine. Kateheta polazi od Krista i hodi s Kristom – napisao je među ostalim Papa – kateheta nije osoba koja polazi od vlastitih ideja i ukusa, nego si dopušta da ga Krist pogleda, pogledom od kojeg srce gori.Sveti je Otac poručio da time što Isus sve više dotiče središte našeg života, to nas više izvodi iz nas samih te nas približava drugima. Ovaj dinamizam ljubavi – nastavio je papa Franjo – poput srčanog je ritma „sistola i dijastola“, koncentrira se kako bi se susreo s Gospodinom, i odmah se otvara, izlazeći iz sebe zbog ljubavi, kako bi se svjedočilo, govorilo i propovijedalo za Isusa i o Isusu.
Papa primio sudionike Generalnog kapitula Misionara Srca Isusova
Papa Franjo je danas (15. rujna) primio sudionike Generalnog kapitula Misionara Srca Isusova, a u svom ih je govoru među ostalim pozvao da se vrate svojoj prvoj i jedinoj ljubavi te da im pogled bude usmjeren prema Gospodinu Isusu Kristu kako bi od njega naučili ljubiti istinskim ljudskim srcem, skrbiti za izgubljene i trpeće članove njegova stada, raditi za pravdu i biti solidarni sa slabima i siromašnima, kao i davati nadu i dostojanstvo razbaštinjenima, te ići na sva mjesta gdje se nalaze ljudi kojima je potrebno prihvaćanje i pomoć.Podsjećajući kako je Kongregaciju utemeljio svećenik Jean Jules Chevalier s ciljem da svjedoči nježnu i milosrdnu Isusovu ljubav prema svim ljudima, a posebno prema onima najpotrebitijima, Sveti je Otac istaknuo da im Crkva, šaljući ih u svijet kao misionare, povjerava prvo Evanđelje, odnosno da svojim životima i djelima očituju žarku i nježnu ljubav Božju za malene, nepovlaštene, ranjive te one koje je naš svijet odbacio.Papa je primijetio da poput brojnih drugih zajednica i njihova Kongregacija trpi zbog određenog smanjenja broja članova, no istodobno raste broj zvanja u Južnoj Americi, Oceaniji i Aziji što se pokazalo utješnim te nudi nadu kako za sadašnjost tako i za budućnost. Tako će i kršćanska formacija mladih biti zajamčena i uvećana. Sveti je Otac istaknuo da je danas hitna zadaća obrazovati i pratiti nove generacije kako bi usvojile autentične ljudske vrijednosti i njegovale evanđeoski pogled na život i povijest. Govorio je i o „obrazovnoj potrebi“ koja je jedna od „granica“ Crkvenog evangelizacijskog poslanja, i čitava je kršćanska zajednica pozvana uputiti se prema njoj.
Papa Franjo je podsjetio da Kongregacija Misionara Srca Isusova među svojim članovim ima i dobar broj časne braće, i oni predstavljaju Gospodnju milost. Potaknuo ih je da ne popuste pred napašću klerikalizma koji otuđuje ljude od Crkve, a naročito mlade, te da žive istinsko bratstvo koje prihvaća različitost i vrjednuje darove svake pojedine osobe. Pozvao ih je također da ne oklijevaju nastaviti i širiti zajedništvo s laicima koji surađuju u njihovom apostolatu. S laicima i sa sestrama ženske grane kongregacije – zaključio je Papa – oblikovat ćete veću i snažniju „karizmatsku obitelj“ koja će moći bolje očitovati životnost i aktualnost karizme vašeg utemeljitelja.
Papina poruka sudionicima nacionalnog hodočašća obitelji
Sveti je Otac poslao poruku sudionicima 10. nacionalnog hodočašća obitelji za obitelj, koje organizira Obnova u Duhu Svetom zajedno s nekoliko drugih katoličkih organizacijâ i udrugâ, među kojima su i Nacionalni ured za pastoral obitelji Talijanske biskupske konferencije i Forum obiteljskih udrugâ, a spomenuto je hodočašće pod pokroviteljstvom Dikasterija za laike, obitelj i život. Hodočašće je zamišljeno kao dio priprema za Svjetski susret obitelji koji će se održati 2018. godine u glavnom gradu Irske, Dublinu. Hodočašće se održalo danas, a ugostili su ga gradovi Scafati i Pompeji.U poruci koju potpisuje Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, papa Franjo je pozdravio sve sudionike, zajamčivši im svoju duhovnu blizinu. Potaknuo je hodočasnike da se mole za obitelji koje trpe zbog nedostatka posla, za one koje se progoni poradi njihove vjere, kao i za svaku obitelj koja pati. I generalni tajnik Talijanske biskupske konferencije, biskup Nunzio Galantino, poslao je poruku Salvatoreu Martinezu, predsjedniku Obnove u Duhu Svetom i promotoru inicijative. Naglašavajući svjedočku vrijednost hodočašća koje je otvoreno za sve i koje predstavlja dragocjenu inicijativu jedinstva u molitvi, podsjetio je na temeljnu ulogu obitelji u današnjem društvenom, antropološkom i institucionalnom kontekstu.Izvor: Vatikanski radio
