Sveti Venancije (latinski Venantius), mučenik u III. stoljeću, rodom iz Rima, bio je biskup u Delminiju (latinski Delminium, danas Tomislavgrad). Širio je kršćanstvo po neretvanskom kraju i u Panoniji. Stradao je mučeničkom smrću 259. u Delminiju, za vladavine rimskog cara Valerijana. Njegove je posmrtne ostatke s relikvijama dalmatinskih i istarskih mučenika, po nalogu papa Ivana IV, rodom Solinjanina, opat Martin prenio u Rim (640-642) i pohranio ih u kapeli svetog Venancija uz krstionicu Lateranske bazilike. Kapela je ukrašena mozaičnim prikazima s likovima svetih Venancija, Dujma, Maura, Anastazija, Septimija, Asterija, Telija, Antonijana, Gajana i Paulinijana.

Don Frane Bulić, glasoviti hrvatski arheolog, epigrafičar, povjesničar i konzervator starina, u posebnoj je raspravi pokušao provjeriti i povezati različite vijesti o svetom Venanciju, sačuvane u nekim talijanskim i španjolskim svetačkim legendama, u kojima se njegovo djelovanje i mučeništvo neuspješno povezuje s tamošnjim krajevima. Zaključio je da je Venancije bio prvi salonitanski biskup, koji je zatim krenuo na vjerovjesničko putovanje te neko vrijeme kao biskup misionar djelovao u neretvanskoj dolini, odakle se uputio prema Panoniji, ali onamo nije stigao, jer je u gradu Delminiumu bio uhićen, osuđen na smrt i pogubljen. Bulić je zastupao mišljenje da se to dogodilo u vrijeme Valerijanova progona (257-260). Osim u Rimu i Dalmaciji, sveti Venancije je bio omiljen svetac i u španjolskom gradu Toledu.

Crkva slavi sedmoricu svetih Venancija, od kojih je najpoznatiji sveti Venancije iz Camerina (Venanzio di Camerino), rođen oko 235. Sin plemenite senatorske rimske obitelji, obratio se na kršćanstvo kao učenik svećenika Porfirija. Nije se želio odreći Krista pa mu je odrubljena glava, a zajedno s njim pogubljeno je još deset kršćana, među njima i Venancijev učitelj Porfirije te Leoncije, biskup Camerina. Prema legendi Venancije je podnio mučeništvo kao petnaestgodišnjak za progona cara Decija, 18. svibnja 250. Prikazuju ga kao rimskog plemića sa zastavom i mačem, a zaštitnik je grada Camerina (provincija Macerata, Marche), u kojem je njemu u čast podignuta i bazilika svetog Venancija. Štovanju svetog Venancija znatno je u XVII. stoljeću pridonio papa Klement X, negdašnji biskup Camerina, koji je sastavio i himne njemu u čast. Štuju ga naročito i vjernici u Abruzzu i Umbriji, a zazivaju ga kod duhovnih i materijalnih problema.

Izvor: http://www.zupajastrebarsko.hr/

PODIJELI