Poezija Željka Reinera, sabrana u četiri knjige: Žejni sred zvirajnka, Vrijeme sna i vrijeme
jave te Sva lica ljubavi i Uronjen u Tvoju svjetlost, od kojih su posljednje dvije objavljene u
izdanju Kršćanske sadašnjosti, predstavljena je 6. studenoga u prostorijama Društva hrvatskih
književnika, u povodu 70. rođendana akademika Željka Reinera.
O knjigama je govorila predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, književni kritičar Đuro Vidmarović te fra Tomislav Glavnik, a na kraju se na svoj lirski opus osvrnuo i sam Željko Reiner. Javnosti poznatiji kao liječnik i političar, Željko Reiner poeziju piše već dugi niz godina, o čemu je na početku predstavljanja govorio književni kritičar Đuro Vidmarović. Naglasio je da je Željko Reiner pjesnik kršćanskoga nadahnuća i kao takav treba zauzeti svoje mjesto u hrvatskoj književnosti, uz bok pjesnicima kao što su Đuro Sudeta, Nikola Šop, Anka Petričević, Drago Čondrić i drugi.
Istaknuvši ponešto o Reinerovim novijim pjesničkim zbirkama kršćanskoga nadahnuća, osvrnuo se na životopis Željka Reinera, pohvalivši njegovu svestranost. Podsjetio je da se Željko Reiner vrlo rano, još kao gimnazijalac na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, iako obiteljski čvrsto ukorijenjen u medicinsku struku kojoj će se posve posvetiti, javio svojim kajkavskim pjesmama koje su za potrebe Krapinskog festivala čak i uglazbljivale. Kao pjesnik na kajkavskome narječju Željko Reiner je na početku književne karijere dobio pohvalu velikoga autoriteta za to područje, (pokojnoga) profesora Jože Skoka. Đuro Vidmarović pročitao je dio osvrta Božidara Petrača iz Reinerove zbirke Uronjen u Tvoju svjetlost, u kojoj stoji je u drugoj knjizi poezije, Vrijeme sna i vrijeme jave, autor pisao „kajkavske pjesme koje u tri ciklusa tvore cjelinu Reinerovih napora u jezičnoj i tematsko-motivskoj revalorizaciji i aggiornamentu suvremenog kajkavskog stiha dok su pjesme pisane na suvremenom hrvatskom jeziku najvećim dijelom odjeci, slike i refleksije o ratnoj pošasti koja je 90-ih godina prošlog stoljeća nesmiljenom žestinom ugrozila život i opstanak i pojedinca i naroda.“
Naglasak na važnost Reinerove ratne lirike, koja izvire iz patnje i kušnje naroda i snažnog
osjećaja odgovornosti intelektualca u Domovinskom ratu, stavila je i predsjednica Društva
hrvatskih književnika, Hrvojka Mihanović Salopek. U svojem se govoru osvrnula na književni presjek akademika Reinera, počevši od njegove kajkavske lirike, teškoga položaja rodoljuba nakon Hrvatskoga proljeća koje je također inspiriralo Reinera kao pjesnika, sve do intelektualno koncipirane lirike kršćanskoga nadahnuća u dijalogiziranju s različitim pjesnicima u zbirci Uronjen u Tvoju svjetlost te sa svetcima i sveticama u zbirci Sva lica ljubavi. U zbirci Uronjen u Tvoju svjetlost, koju je 2020. godine objavila Kršćanska sadašnjost, Reiner „u 118 pjesama dijalogizira s nizom istaknuih domaćih i svjetskih pjesnika koji su svojim riječima pokrenuli njegovu doživljajnost i refleksivnost i pokrenuli ga da pojedine njegove ideje, dvojbe ideala promatra u svjetlu kristocentrične poruke spasenja“, kazala je Hrvojka Mihanović Salopek. „Reinerove pjesničke dispute zapravo su zamišljeni dijalozi s pjesnicima , vjernicima, ali i nevjernicima. To su i autorovi vlastiti solilokviji koji razmatraju sumnje, padove i uzlete kompletne novije pjesničke misli. Stoga bih rekla da je po strukturi ova zbirka i metatekstualna jer sadrži u pojedinim primjerima odraze pjesnika s kojima je autor u imaginarnom dijalogu“, dodala je. „Pjesnička riječ Željku Reineru je osobito važna jer ona nastavlja vrhunsku čovjekovu bit po kojoj ga kršćanstvo promatra kao sliku Božju, dijete Božje jer snaga riječi i oblikovanje misli približava čovjeka božanskom svijetu“, zaključuje. Predsjednica DHK uz svoje je osvrte na
pjesničke zbirke Željka Reinera i pročitala nekoliko primjera pjesama, što je publika osobito
dobro primila.
Riječ je potom prepustila fra Tomislavu Glavniku, ravnatelju Hrvatskoga Caritasa, ali i prijatelju Željka Reinera iz susjedstva, odnosno župe na Svetom Duhu. Fra Glavnik se na početku osvrnuo na tjedan u kojem je predstavljanje održano, a to je tjedan posvećen svetcima i blaženicima, nakon blagdana Svih svetih i Dušnoga dana. Dobra je to poveznica upravo s posljednjom zbirkom pjesama Željka Reinera, Sva lica ljubavi, objavljenom u Kršćanskoj sadašnjosti 2023. godine. Osvrnuo se na sam pojam svetosti s teološke strane, 12. glavu Markova evanđelja i dijalog Isusa Krista s pismoznancima, a zatim na literarni prinos Željka Reinera koji je, kako ističe fra Glavnik, doživio u posve dijaloškom tonu.
„Željko Reiner propituje svetog Flavijana od Vercellija, divi se sv. Magnusu Feliksu Enodiju,
hvali blaženog Antona Slomšeka, daje za pravo blaženom Notkeru od Sankt Galena, mucavcu, kritizira sv. Angilberta, bodri sv. Franju Saleškog, sažalijeva blaženog Hermana iz Reichenaua (…)“, promatra i smiruje, tješi se ili smije s drugim svetcima. Iza svakog tog glagola stoji jedna povijest duše“, ističe fra Glavnik, „osoban odnos, uspon ili pad.“ No knjiga je i vrijedan izvor mnogih manje poznatih imena i lica s čijim pričama nas autor upoznaje i čije nam pouke prenosi, potičući čitatelja na daljnje istraživanje o velikanima duha.
Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio i sam autor, akademik Reiner, zahvalivši na
dolasku i pruživši nekoliko posljednjih rečenica o svojem radu.
