Papa Franjo je u Vatikanu primio u audijenciju zajednicu Papinskoga latinskoameričkog zavoda iz Rima povodom 160. obljetnice njegova ustanovljenja. I Crkva bi se mogla razdijeliti – primijetio je Papa – ako zaboravi da je mjesto susreta

Emanuela Campanile; Ariana Anić – Vatikan

I u Crkvi postoji invazija ideoloških kolonizacija – upozorio je papa Franjo primivši u audijenciju zajednicu Papinskoga latinskoameričkog zavoda u Rimu, u prigodi 160. obljetnice njegova osnutka. Novi naraštaji iskorijenjeni i razdijeljeni! – istaknuo je – Crkva je upoznata s tom situacijom, i izložena je tom iskušenju; podložna toj sredini, mogla bi se dezorijentirati kao žrtva jedne ili druge polarizacije, ili biti iskorijenjena, ako se zaboravi njezin poziv da bude prostor susreta – tim je pozivom na pozornost kako ne bi pali u pojavu „kulturalne fragmentacije“ i „gubitka korijenā“ koji joj slijedi, Papa izrazio zabrinutost zbog jedne od najopasnijih pojava koje pogađaju američki kontinent.

Svećenici – tvorci zajedništva

Spomenuvši apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium, Papa je podsjetio koliko je konkretna solidarnost među svećenicima najveća snaga koju Crkva ima kako bi gradila povijest, i kako bi vodila zajednice koje se znaju otvoriti drugima da bi iscjeljivale i pružale nadu. Našem kontinentu, izranjenom starim i novim ranama, trebaju tvorci odnosa i zajedništva, otvoreni i puni povjerenja u novost koju danas može donijeti Božje kraljevstvo.

To se odsada može početi razvijati. Neki svećenik u svojoj župi, u svojoj biskupiji, može mnogo učiniti; i to je dobro – napomenuo je Papa – ali nalazi se također u opasnosti da se opeče, izolira ili radi samo za sebe. Osjećati se dijelom svećeničke zajednice, u kojoj su svi važni – ne zato što su skupina osoba koje žive zajedno, nego zbog odnosa koje stvaraju među sobom – može pobuditi i potaknuti procese i dinamike sposobne nadići vrijeme.

Evanđeoski humanizam

Od osjećaja pripadnosti oslobađaju se obnovljene misionarske energije – objasnio je Papa – koje su u stanju promicati evanđeoski humanizam koji može postati inteligencija i pogonska snaga za latinskoamerički kontinent. Naprotiv, bez toga osjećaja pripadnosti i zajedničkoga rada bit ćemo izgubljeni, oslabljeni i, što bi bilo još gore, brojnu bismo svoju braću i sestre lišili snage, svjetlosti i utjehe prijateljstva s Isusom Kristom, i sa zajednicom vjere koja pruža obzor smisla i života. I tako bismo, malo pomalo, i gotovo ne bivajući svjesni, Americi nudili Boga bez Crkve, Crkvu bez Krista, Krista bez naroda, odnosno Boga bez Krista, Krista bez Crkve, Crkvu bez naroda… čisti prerađeni gnosticizam – istaknuo je Papa.

Ukorijenjeni kao sveti Oscar Romero

Pozvavši nazočne da budu evangelizatori s dušom, razvijajući volju da uvijek budu blizu životu naroda, ne odvajajući se nikada od njega, papa Franjo je podsjetio na primjer svetoga Oscara Romera. Mislim da je providnosno to što ovu obljetnicu možemo povezati s kanonizacijom svetoga Oscara Romera, bivšega studenta vaše ustanove, koji je živi znak plodnosti i svetosti Crkve u Latinskoj Americi. On je čovjek ukorijenjen u Božjoj riječi i u srcu svojega naroda. Ta nam stvarnost pomaže ući u kontakt s dugim nizom svjedokā u koji smo pozvani staviti svoje korijene i nadahnjivati se njime svakoga dana, ponajviše u ovom razdoblju dok smo daleko od vlastitoga doma. Nemojte se bojati svetosti i potrošite svoj život za narod – potaknuo je Papa nazočne svećenike.

Družba Isusova

Papa je na kraju svoje misli upravio na Družbu Isusovu koja je – kako je rekao – od početka pratila hod toga zavoda. Jedno od obilježja karizme Družbe jest to da nastoji uskladiti suprotnosti ne padajući u redukcionizam. To je ono što je sveti Ignacije želio kada je razmišljao o isusovcima kao ljudima kontemplacije i akcije, ljudima razlučivanja i poslušnosti, zauzetima u svakodnevnom životu i slobodnima otići – rekao je na kraju papa Franjo.

Izvor: https://www.vaticannews.va/

PODIJELI