Odjeci Drugoga vatikanskog koncila u knjigama Kršćanske sadašnjosti
Drugi vatikanski koncil (1962. – 1965.) ostaje jednom od ključnih prekretnica u povijesti Katoličke
Crkve: otvorio je Crkvu prema svijetu kroz promjene u liturgiji, odnosu prema drugim
vjeroispovijestima i ulozi vjernika laika te potaknuo teološku i pastoralnu obnovu čiji se odjeci osjete i
danas. Njegov povijesni i kulturni značaj čini ga prirodnom temom obljetničkih refleksija i dubljeg
čitanja. Štoviše, u hrvatskoj je javnosti sve prisutniji i dijalog o tome koliko su koncilske ideje doista
žive – u školama, pastoralu, laičkom sudjelovanju, kulturi, Crkvi. Sve to ide u prilog činjenici da je
Koncil itekako živa tema.
Knjige o Koncilu
Kršćanska sadašnjost, kao najznačajnija hrvatska katolička izdavačka kuća, nizom objavljenih knjiga
pruža značajan doprinos očuvanju i promicanju nasljeđa Drugoga vatikanskog koncila – o njegovim
dokumentima, povijesti, teološkim tumačenjima i primjeni u Crkvi. Do kraja prosinca niz knjiga o
Koncilu izdvojen je i na posebnom popustu u web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
Povijesni atlas Drugoga vatikanskog koncila (prir. Alberto Melloni) jedna je od ključnih i obuhvatnih
publikacija: vizualno bogata, utemeljena na arhivskim istraživanjima i radovima stručnjaka. Atlas prati
tijek priprema i zasjedanja, dokumente, glasanja i geografske, društvene te komunikacijske aspekte
Koncila, te je izvrstan izvor za razumijevanje kontekstualnih tokova koji su oblikovali Koncil. Atlas
oživljuje povijesna žarišta koncilskog odvijanja, tehničku usredotočenost s obzirom na preobrazbu
koncilske dvorane, sustave glasovanja i njezine sudionike (upravna tijela, komisije, biskupe,
rodovničke redove, perite, promatrače i medije), dokumentirajući svakidašnje odvijanje od događaja
iznimnog značenja. Ova bi se monografija trebala naći u svakoj biblioteci, crkvenoj, društvenoj i
osobnoj.
Među važnijim naslovima svakako je i cjelovito izdanje Drugi vatikanski koncil: Dokumenti, koje
sadržava službene tekstove Koncila na latinskom i hrvatskom jeziku – neophodno za svakoga tko želi
raditi s izvornicima. Da bi se čitatelji, napose pak profesori i studenti teologije, pastoralni i katehetski
djelatnici, kao i svi oni kojima je stvar nove evangelizacije na srcu te uopće svi zainteresirani mogli što
uspješnije služiti ovim izdanjem, dodan mu je poseban uvod, kronologija Koncila i sva potrebna
kazala.
Među naslovima Kršćanske sadašnjosti o Koncilu mogu se naći i kratke i srednje sinteze povijesti
Koncila – popularno-znanstveni prikazi i sažete povijesti Koncila koje služe da se čitatelj brzo upozna s
glavnim fazama, političkim i teološkim napetostima te nasljeđem. Jedno od takvih izdanja je i Kratka
povijest Drugoga vatikanskog koncila (1959. – 1965.) Giuseppea Alberigija. Autor, izravni svjedok
koncilskih radova, čitatelju predočuje čak duhovnu situaciju i atmosferu tih godina: rašireni početni
entuzijazam pred mogućnošću da se Crkva suoči s dubokim promjenama nastalim u povijesti, kao i
defenzivnu zabrinutost crkvenih institucija suočenih s neodloženim zahtjevima povijesne zbilje. Mala
povijest Drugoga vatikanskog koncila Knuta Wenzela. Ovo djelo ima ambiciju koja teži tome da bude
sintetizirajuća lektira dokumenata Drugoga vatikanskog koncila pred pozadinom njihove povijesti i
povijesti Koncila: čitati ih onako kako su navedeni. Isto tako autor je djelo upotpunio nizom dodataka
koji čitatelju olakšavaju bolje razumijevanje i shvaćanje značenja Koncila.
Temom Koncila bavili su se, i bave se, i domaći autori. Bono Zvonimir Šagi u knjizi Prag na trag sabrao
je svoje teološko-pastoralne eseje koji su nastali u različitim prigodama i u raznim vremenskim
trenucima u stilu osvrta na provođenje obnove koju je Drugi vatikanski koncil htio unijeti u Crkvu.
Eseji su usredotočeni na pastoralno-praktični vidik koncilske obnove, osobito glede pitanja i
problema koji su se odnosili na liturgijsku obnovu. Tomislav Janko Šagi-Bunić u knjizi Ali drugog puta
nema. Uvod u misao Drugog vatikanskog koncila sabrao je većinu svojih tekstova o idejama i
ciljevima Drugoga vatikanskog koncila.
Od novijih izdanja, važno je spomenuti knjigu Teološka polazišta i orijentacije u svjetlu Drugoga
vatikanskog koncila Nediljka Ante Ančića. Knjiga sabire autorova teološka promišljanja kojima nastoji
dati konstruktivan prinos boljem razumijevanju sadašnjega crkvenog hoda kroz naše zamršeno
vrijeme i biti korisna pomoć osobito teološki zainteresiranim vjernicima. Riječ je o četrnaest priloga,
podijeljenih u tri dijela, koji informiraju o pripremi i održavanju Koncila, o njegovoj viziji obnove
Crkve, glavnim značajkama crkvenoga otvaranja i dijaloga sa suvremenim svijetom, drugim kršćanima
i nekršćanskim religijama te o dosadašnjim fazama u provedbi i recepciji koncilskih dokumenata.
Jednako tako čitatelju se otvaraju pogledi na dosadašnje polustoljetno postkoncilsko razdoblje
tijekom kojega su se, sa zastojima i iskoracima, mukotrpno probijale i izvlačile kako temeljne linije
teološkog razvitka i načina razmišljanja tako i glavni obrisi novoga lica Crkve koje je inicirao Koncil.
Kršćanska sadašnjost upravo je ovih dana objavila i knjigu Karla Rahnera Koncil – Jedan novi početak.
Naime, u prigodi 60. obljetnice završetka Drugoga vatikanskog koncila prisjećamo se Rahnerova
glasovita govora Koncil – jedan novi početak izgovorena na svečanosti zatvaranja u Münchenu 12.
prosinca 1965. godine. Ovaj govor nije samo svjedočanstvo povijesnog događaja koji je završio nego i
podsjetnik da koncilska obnova još uvijek traje. Zato su Rahnerove riječi, o čemu svjedoče kardinal
Karl Lehmann u predgovoru te urednici u pogovoru ovoga izdanja, itekako aktualne i danas. „Danas
se on čita kao predokus onoga što je od tada postignuto i što se danas još uvijek pokušava postići. U
današnjoj situaciji i s pogledom usmjerenim prema nadolazećoj proslavi obljetnice Koncila, on dobiva
i novo značenje: u odnosu na buduće zadatke svjedoči o jednoj velikoj skromnosti (»početak
početka«), stojeći, također, na još uvijek živoj vatri oduševljenja Koncilom, stvoriti novo povjerenje
koje nam je danas prijeko potrebno“, dodaje.
Ovim i drugim knjigama o Koncilu Kršćanska sadašnjost omogućuje i laicima i teolozima pristup
izvorima, ali i suvremenim interpretacijama, što je posebno važno upravo u ovome trenutku, kada se
obilježava 60. obljetnica svečanoga završetka Koncila, i kad raste potreba da njegove odluke i duh
budu razumljivi novim generacijama. Knjige o Drugome vatikanskom koncilu s posebnim popustom
potražite ovoga prosinca u web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
Objavljen glasoviti govor Karla Rahnera: 'Koncil – jedan novi početak'
Kršćanska sadašnjost objavila je knjigu Karla Rahnera, jednog od najutjecajnijih teologa 20. stoljeća i
Drugoga vatikanskog koncila, pod naslovom istovjetnim s njegovim glasovitim govorom: Koncil –
jedan novi početak.
U uvodu knjige, koji potpisuje kardinal Karl Lehmann, naglašeno je kako je ova knjiga zamišljena kao
orijentir za današnje vrijeme, u kojem Crkva ponovno prolazi kroz duboke preobrazbe. Lehmann
ističe Rahnerovu sposobnost da „čita duh Koncila ne samo kao povijesnu činjenicu, nego kao trajni
poziv Crkvi da se nanovo vraća izvorima svojega poslanja – evanđelju, otvorenosti i služenju svijetu“.
Kardinal Lehmann imao je čast doživjeti, čak i sudjelovati u oblikovanju govora Karla Rahnera, Koncil –
jedan novi početak, koji čini središnji dio ove istoimene knjige, a koji je izgovoren na svečanosti
zatvaranja Koncila, u dvorani Herkules rezidencije u Münchenu 12. prosinca 1965. Taj je događaj
ostavio dubok dojam na bavarski glavni grad. Tekst je objavljen u siječnju 1966., a ubrzo je tiskano
nekoliko ponovljenih izdanja. Nakon početne suzdržanosti, Koncil je postao glavnom životnom
temom Karla Rahnera. Govor Karla Rahnera pobudio je veliko oduševljenje, djelomice zahvaljujući i
njegovu sjajnom retoričkom izlaganju. To vrijedi i danas, pogotovo jer je ovaj tekst s Rahnerovim
živopisnim glasom očuvan, a sada ga imamo priliku čitati u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
Zanimljivo je istaknuti da je Karl Rahner i usred cijeloga ovog oduševljenja ostao nevjerojatno trezven
i skroman, govoreći ne samo o novom početku nego iznova o »početku samog početka«. Znao je,
naime, koliko će teška biti sama provedba Koncila. Rahner se brinuo za provedbu odluka Koncila sve
do svojih posljednjih godina života, a katkada bi i oštro nastupao ako bi primijetio da se interesi
Koncila zanemaruju ili čak, kako je on to držao, izdaju.
Koncil je završio. Kad god nešto dobro dođe svome kraju, čovjek mora zastati – u zahvalnosti,
čuđenju i određenoj dozi straha – pred tajnom povijesti te se zapitati: Što se to upravo dogodilo? Što
će doći? Tako je i sa završetkom Koncila. Pitamo se: Što je bilo? Gdje se nalazimo? I što će sada biti?
iz knjige Koncil – jedan novi početak
Rahner u knjizi jasno pokazuje da Koncil ne možemo čitati kao zatvoreno poglavlje, već kao početak
procesa koji mora ostati živ. Ovaj „novi početak“ ne odnosi se samo na vrijeme 1960-ih, nego i na
Crkvu našega doba, koja je pozvana ostati vjerna istom nadahnuću: duhu slušanja, dijaloga, hrabre
obnove i dublje duhovnosti.
U Pogovoru knjige, koji potpisuju Andreas R. Batlogg SJ i Albert Raffelt, naglašava se da je Rahnerova
vizija i danas iznimno aktualna. Čitatelj se poziva da Koncil ne svodi na dokumente, nego da ga
promatra kao dinamično kretanje Duha, koji traži sudjelovanje svakoga vjernika. Rahnerovo djelo
dragocjeni je putokaz u vremenu kada se Crkva suočava s novim društvenim, kulturnim i duhovnim
izazovima, a njegova teologija može pomoći u izgradnji Crkve koja je istodobno vjerna tradiciji i
odvažna u novim vremenima.
Osim odraza povijesno-teološkog trenutka, knjiga Koncil – jedan novi početak ujedno je duhovni poziv
na obnovu, zahvaljujući čemu ova knjiga postaje nezaobilazna literatura za teologe, svećenike,
pastoralne djelatnike, ali i sve vjernike koji žele razumjeti što Koncil znači danas — i što može značiti
sutra.
Knjiga je dostupna u svim knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
